INFOVODICE

Boško Fržop naš je sumještanin koji već više od pola stoljeća svojim foto-aparatom bilježi svijet oko sebe.

Muzej grada Šibenika i LAG More 249 pozivaju poljoprivrednike i ostale zainteresirane da dana 31. svibnja u 18:00 posjete izložbu fotografija "Prijatelj suhozida" umirovljenog arhitekta i fotografa Boška Fržopa.

Muzej Grada Šibenika je prvo godište likovnog natječaja "Prijatelj suhozida", temeljenog na fotografskom fondu istoimene izložbe Boška Fržopa, zaključio izborom najboljih radova, čije je nagrađivanje održano danas na registriranom kulturnom dobru Čačina gomila u Rodinim Stanima u Srimi.

Muzej Grada Šibenika otvorio je likovni natječaj "Prijatelj suhozida" tijekom kojeg svi zainteresirani mogu prijaviti svoje likovne uratke na temu suhozida jadranske Hrvatske do 8. svibnja 2017.

O svom "druženju" sa bunjama večeras su nas u Gradskoj knjižnici Vodice upoznali umirovljeni arhitekt Boško Fržop i dr.sc. Jadran Kale, šibenski muzealac i profesor na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zadru.

Gospodin Fržop umirovljeni je arhitekt, a njegovo druženje sa fotoaparatom traje dulje od šest desetljeća.

Dugogodišnji je član Foto kluba Šibenik. Nedavno je imao zapažene izložbe u Samoboru i Šibeniku gdje je izložio fotografije koje su nastale u Skopju nakon razornog potresa 1963. godine (gospodin Fržop je u to vrijeme sa kolegama iz šibenske "Izgradnje" sudjelovao u obnovi Skopja). Uskoro će istu izložbu imati i u glavnom makedonskom gradu.

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja koji je ove godine posvećen temi Muzeji i kulturni krajolici, u zajedničkoj organizaciji Muzeja grada Šibenika, Grada Vodica, Pučkog otvorenog učilišta Vodice, LAG-a More 249 i Udruge Dragodid, u subotu, 14. svibnja u Donjoj se Srimi održava 5. suhozidarska gradionica.

U petak 04. prosinca u muzeju Prigorja - Sesvete održat će se otvorenje izložbe fotografija Boška Fržopa pod nazivom „Skopje 1963" – Kronika jedne katastrofe.

Pred tridesetak posjetitelja otvorena je izložba „Mirisi baštine", autora Boška Fržopa.

U četvrtak 18. prosinca u 18:30 sati u Gradskoj knjižnici Vodice svečano će biti otvorena izložba fotografija Boška Fržopa pod nazivom "Mirisi baštine". Ovom izložbom autor nas vodi putovima lokalne arheološke baštine, s namjerom da je ukomponiramo u našu sadašnjost i budućnost.

Evo što autor fotografija Boško Fržop kaže o samoj izložbi:
Vrh Velike Mrdakovice čini kameni ostatak liburnsko-rimskog grada Arauzone starog više od 2000 godina.Od tog vrha pa niže,sa južne i zapadne strane,vide se ostatci kuća, ulica i bedema,a još niže je groblje gdje su spaljivali svoje pokojnike, a pepeo spremali u urne i grobove. Horizont prema jugu blista se od srebrene površine mora i tamnih otoka u kontrasvjetlu. Sve miriše i odiše po baštini predaka.
Vrh Rakitnica – Gradina izuzetan je po svojoj ljepoti. Prilazeći mu sa sjeverne strane, kroz gustu borovu šumu, čeka nas prirodni bedem kamenih kaskada kao i bedem ozidan ljudskom rukom, koji očito nisu rađeni za prijatelje. Sam vrh Gradine nestvarno je ravan pokriven travom, suncem obasjan i pun iskonskog mira i ljepote. Ostatci kuća, zidani klesanim kamenom, debljine do jednog metra, stropovi sa kamenim svodom, s malo prozora, a puškarnica mnogo. Očit je znak kako su dobrodošli samo dobronamjerni i prijatelji. S pogledom na jug otvara se panorama Kozare i stožac Okita s crkvom u pozadini osunčanog mora i otoka. Noge su spetljane u mirisima kadulje, smilja i trave i nesvjesno tražiš razlog da što duže upijaš miris baštine.
Bunari Rakitnice puni su vodom do vrha, bistrom i plavom poput neba. Starica lokva, koja osim žabama nikome ne treba, naborana joj kora lišćem, algama i starošću. Žabe na travi upijaju zadnje sunce ljeta, a onda kao jedna, spas potraže pod vodom.
Zidovi i bunje svih naših polja i otoka, hodočašća su našoj najmlađoj i najrasprostranijoj baštini. Živimo na čipkama i meandrima od kamena, žile naše su zidovi, a skupa sa bunjama čine veličanstveni memento trudu i muci naših bliskih predaka. Mirisi svježih krčevina, opijaju poput vina.
Ljetna noć na kamenim pločama Rimske gusterne. Velika rasplamsana vatra obasjava mnoštvo nestrpljivih znatiželjnika. A kako i ne bi? Dolazi osobno bog vina Bahus otvoriti ovogodišnje Bakanalije i sa sobom vodi polugole plesačice, vješte artiste i gladne gutače plamena, te obilje hrane i pića prema receptima s rimskih trpeza.
Uz obijesni ples djevojaka, igru vatrenog bića i plamen što ga gutači vatre rigaju u tamu noći, prolazi svetkovina iz naše daleke prošlosti. U nama je zasigurno ostao miris Bakanalija, jer kako bi drukčije objasnili nastanak pjesme Večeras je naša fešta, večeras se vino pije ...