Prema mišljenjima stručnjaka diljem svijeta mediteranska prehrana je jedna od najzdravijih i najkvalitetnijih oblika svakodnevne prehrane. Osim što povoljno utječe na zdravlje svakog pojedinca, a uz ovako izbalansiranu prehranu možete izgubiti i tjelesnu masu ako vam je do sada predstavljala problem.
U narednom tekstu saznajte više informacija o tome što je mediteranska prehrana, koje namirnice čine kostur znamenite prehrane i zašto se ljudi koji se hrane na ovakav način osjećaju bolje, poletnije i zdravije.
Mediteranska prehrana kao najzdravija u dalmatinskim krajevima
Mogli bismo reći da je mediteranska prehrana vrlo slična pravilnoj piramidi prehrane koja je napravljena prema smjernicama svjetske zdravstvene organizacije i prihvaćena kao standard. Smjernice za mediteransku prehranu svake godine su dorađuju i poboljšavaju, no temelj je uvijek isti. Ono što je važno napomenuti je činjenica da ljudi žive u modernom periodu kada mnogo radimo, izloženi smo stalnom stresu zbog ubrzanog u urbanog načina života, jedemo brzu i nezdravu hranu, nemamo vremena za kuhanje, malo se krećemo, a društveni standard su se promijenili.
U novim smjernicama mediteranske prehrane također su uključene sljedeći faktori poput: način na koji kuhamo namirnice, način na koji ih pripremamo, a na kraju i kako ih konzumiramo. Mediteranska prehrana bogata je kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama, mineralima, vitaminima i antioksidativnim tvarima.
Namirnice čine temelj mediteranske prehrane
Prema piramidi mediteranske prehrane koja obuhvaća i najčešći oblik prehrane stanovništva U Dalmaciji kaže da bismo na dnevnoj bazi trebali unositi:
Žitarice (tjestenina, riža, krumpir, kukuruz, druge potpune odnosno cjelovite sjemenke, krupica, kruh)
Povrće (blitva, raštika, zeleno lisnato povrće, patlidžani, rajčice). Preporuča se da bude sezonsko.
Voće (grožđe, dinja,limun, agrumi, trešnje, nar i sl.)
Orašasti plodovi (dobar izvor masnoća) i mahunarke (slanutak, bob, grah koji su bogati proteinima i zamjena za meso)
Maslinovo ulje ( jedan od glavnih izvora prehrambenih masnoća s visokim hranjivim vrijednostima)
Mlijeko i mliječni proizvodi (jogurti s malo masnoće i sirevi)
Tjedno:
Nemasno meso, riba i morski plodovi
Slastice (umjereno)
Mjesečno:
Crveno meso i razne masnoće
Također je važno naglasiti da je bitno da čovjek redovno održava svoju tjelesnu aktivnost kao i da bude umjeren u konzumaciji alkohola. Prema savjetima stručnjaka preporučuje se jedna čaša za žene dok muškarci mogu popiti i do dvije čaše vina. Naravno tu je i svakodnevno konzumiranje vode od 1.5-2 litre dnevno.
Zaključak:
Mediteranska prehrana je jedan od standardnih načina prehrane u Dalmaciji. Lokalno stanovništvo zbog same prirode, kulture i blizine more od davnina je bilo sklonu lovljenju ribe i morskih plodova pa tako i njihovom redovnom konzumiranju. Riba je bogata omega-3-višestruko nezasićenim masnim kiselinama i odlična za ljudski organizam. Također tu je i maslinovo ulje u kojem je sadržana gotova sva mast koju bismo trebali dobiti, a dio je svake dalmatinske kuhinje. Za mediteransku prehranu važna je umjerena konzumacija mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, a potrebno je više u prehranu uvesti sezonsko voće i povrće kao i složene ugljikohidrate poput krumpira, riže, palente, tijesta i sl.
Autor: mag.nutricionizma Marina Jakšić