Kako ste došli na ideju organiziranja ovakvog jednog događanja?
Pučko je učilište još 2012. godine zajedno s Muzejom grada Šibenika organiziralo Rimski paljevinski pogreb za Noć muzeja. Moram priznati, iako sam po struci etnologinja i profesorica talijanskog jezika i književnosti, arheologija je oduvijek moja ljubav jer ljudi koji ne znaju svoju povijest, porijeklo i kulturu su kao stabla bez korijena. Grad Vodice je prepoznao moj rad i predstavljene projekte i aktivnije se uključio u samo istraživanje lokaliteta te počeo kontinuirano sufinancirati arheološka iskapanja. Iz toga se rodila odlična suradnja našeg Učilišta, Grada Vodica i šibenskog Muzeja koji je od samog početka pokazivao izuzetno razumijevanje i dao podršku našim nastojanjima da otkrijemo, revitaliziramo i približimo kulturno-povijesnu baštinu Vodica našim sugrađanima.
Tako smo započeli i s organizacijom redovitih arheoloških izložbi u atriju Kulturnog centra. Kako Vodice nemaju ni muzejski ni galerijski prostor, a nadam se da će se i to u skorije vrijeme promijeniti, naš atrij već godinama služi kao privremeno rješenje za održavanje takvih izložbi – odgovara nam Gordana Birin
Znači, jedno je vodilo drugom?
Da, muzealci su me povezali sa zagrebačkim Institutom za arheologiju i tu sam našla odličnu i susretljivu suradnicu u dr. sc. Goranki Lipovac Vrkljan kojoj nije bilo teško primiti me u Zagrebu, kontaktirati svoje kolege za koje je znala da mogu pomoći, čak je i došla nekoliko puta da bi se upoznala s lokalitetom i našim mogućnostima.
Zajedno smo sastavile sinopsis i u glavi formirale ideju kako oživjeti Veliku Mrdakovicu i popularizirati je. Znale smo da se moramo držati povijesnih činjenica i istine. U to je vrijeme Toni Brajković, viši kustos Antičke zbirke Muzeja grada Šibenika vodio HERA istraživanja na samom naselju i došao do značajnih spoznaja o načinu života ondašnjeg stanovništva. Postali smo svjesni o kakvom se velikom lokalitetu radi i da novac koji smo dobili od Europe neće biti dostatan niti za 1/5 otkapanja cijelog naselja. S doktoricom Lipovac osmislili smo te prve Bakanalije u jesen 2014. godine, htjeli smo se što vjernije vratiti u prošlost i dočarati što više aspekata negdašnjeg života.
Kako je bila jesen vezali smo se za vinogradarstvo i berbu grožđa koje je u antici imalo veliki gospodarski značaj. Donijeli smo dašak njihovih običaja. I ljudima se to svidjelo. – objašnjava nam Gordana Birin
Anita Franin Pečarica i Gordana Birin
Već slijedeće godine Bakanalije su se počele održavati dva puta godišnje.
Da, i stanovništvu i članovima Turističkog vijeća svidjele su se Bakanalije. Ovo je prva takva manifestacija u Vodicama koja obrađuje temu iz povijesti i zapravo je postala ključna za daljnji razvoj kulturnog turizma u Vodicama. Na njihovo traženje i kako bismo potaknuti produljenje sezone, počeli smo organizirati ljetne i jesenske bakanalije, u lipnju i u rujnu.
Tako su, iako se Bakanalije održavaju petu godinu, ovo već osme po redu. U sklopu europskog projekta HERA stvorena je nova međunarodna kulturna ruta naziva Voda – moćna stvarateljica povijesti, koja je nastala upravo na temeljima arheoloških istraživanja naselja na Velikoj Mrdakovici, a Bakanalije su kao kontinuirana kulturna manifestacija dio ovog važnog projekta. – rekla nam je Anita Franin Pečarica
Osim konstante u ponudi starorimske gastronomije, program se svake godine mijenja?
Da, ideja je bila da se ne ponavljamo, da bude zanimljivo i onima koji dođu svaki puta i da svaki puta saznaju nešto novo o načinu života u ovom kraju prije više od 2000 godina.
Do sada smo imali antičke običaje vezane uz poljoprivredne radove, antičku predstavu sastavljenu po komedijama najvećeg pisca komedija u rimskoj književnosti Tita Makcija Plauta, rimski ples i glazbu te starorimske obrte. Naravno, tu je uvijek obilje hrane spremljene prema kuharici dr.sc. Ivane Ožanić Roguljić, zbirci recepata rimskih autora prilagođenih 21. stoljeću.
Upravo to obilje i raznovrsnost hrane, od rimskog vina, slatkog svinjskog mesa i jedinstvenih kobasica do specifičnih slatkih delicija, najviše privlači posjetitelje, a kako je upravo gastronomija konstantna ponuda našeg događanja, naziv Bakanalije nametnuo se sam od sebe, jer danas taj naziv koristimo kao sinonim za pun stol raznovrsne hrane, a poveznica su bili vino i vinogradi koji okružuju sam lokalitet na kojem se manifestacija održava. Ne treba naglašavati da se naša dalmatinska kuhinja temelji na gotovo istim sastojcima, začinima i namirnicama, kao i negdašnja starorimska kuhinja. – objašnjava nam Anita Franin Pečarica
Što je onda novo ove godine?
Ove godine obrađujemo novi aspekt rimskog društva. U goste nam dolaze legije iz Poetovia koje su na putu za Salonu. Zaustavit će se na Velikoj Mrdakovici kako bi se odmorile od pješačenja i prenoćile na sigurnom. Bit će to prilika da se upoznamo sa rimskim igrama i načinima kao su legionari kratili svoje vrijeme, upoznat ćemo njihove dobro poznate ratne vještine. Sigurna sam da će najviše uživati djeca jer je dobar dio programa interaktivan. Imamo i jedno iznenađenje, ali o njemu ne smijemo ništa reći. Morate doći i doživjeti.
U glazbeno-scenskom dijelu nastupit će Vestalke koje će nam pokazati mistični rimski ples, a kad padne noć ponovno će nas zabavljati Ujedinjena plemena sa svojim atraktivnim igrama s vatrom. – otkriva nam Gordana Birin
Naravno, ostaje i sajam domaćih proizvoda naših OPG-ova koji i danas koriste iste namjernice koje su se koristile i u doba Starog Rima. A tu su i učenici Osnovne škole Vodice sa svojim suvenirima. – nadodaje Anita
Da, veseli što se naš trud isplatio i što se lokalna zajednica sve više poistovjećuje sa svojim kulturno-povijesnim nasljeđem. Lani je Damir Bulat, nastavnik povijesti u vodičkoj Osnovnoj školi pokrenuo svoje kolege i učenike koji su u 14 raznih školskih predmeta obrađivali vodičku povijest u sklopu projekta Vodiški stakleni riton. Projekt su logistički i novčano snažno podržali Grad Vodice, vodička Turistička zajednica i Pučko otvoreno učilište, a drago nam je da se nastavlja i ove godine te da se u projekt uključuju i druge institucije. Sudjelovanje učenika u projektu nam je osobito drago jer na djeci svijet ostaje i, oni su jamstvo daljnjeg oživljavanja kulturno-povijesne baštine našeg grada.
Ove godine projekt se širi i na Gradsku knjižnicu Vodice u kojoj će biti prezentacija Vodiškog staklenog ritona, istina u nešto manjem obimu nego lani kad je održana u Kulturnom centru. Ponosna sam i raduje me da je priča zaživjela i da se uspješno nastavlja. – zaključuje na kraju Gordana Birin