Program je vodila Mihaela Veronika Šikić, učenica petog razreda, koja se u kategoriji samostalni scenski izraz predstavila kazivanjem poezije Luke Paljetka “Mačka koja je mnogo jela”. Drugi scenski izraz “Potraga za znanjem” prema tekstu Tomislave Albertović, izveli su gosti, učenici 3. i 4. razreda OŠ Pirovac pod vodstvom učiteljice Vesne Garofulić. Nakon glazbeno – scenskog dijela, sudionici literarnog i novinarskog dijela, povukli su se s članovima povjerenstva u zasebne učionice, u kojima su recitirali i čitali svoje rukopise.
Prema odluci povjerenstva, na županijskoj smotri LiDraNa sudjelovat će:
Mihaela Veronika Šikić, OŠ “Murterski škoji” (scenski izraz, kategorija pojedinačnog nastupa) pod vodstvom prof. hrvatskog jezika Gordane Knez, te učenici OŠ Pirovac 3. i 4. pod vodstvom učiteljice Vesne Garofulić (scenski izraz, kategorija skupni nastup).
U kategoriji samostalnih novinarskih radova, predloženi su radovi petero učenika OŠ “Murterski škoji”: Sara Langus, Andrea Filipi, Klara Rameša i Roko Maleš Tomljenović. Školski list “Škoji” direktno je upućen na županijsku razinu. Iz OŠ Vodice predložen je rad učenika Karla Markote, pod vodstvom prof. Meri Juričev-Dumpavlov.
Od literarnih izraza odabrani iz OŠ “Murterski škoji” su radovi učenica Sare Langus i Luce Marača, pod vodstvom prof. Gordane Knez. Učenik Marko Troskot, pod vodstvom prof. Anite Vrkić predstavljat će OŠ Pirovac. Iz OŠ Vodice, na županijsku smotru idu Luce Petrov, Elena Šunjerga, Luce Grubelić pod vodstvom prof. Meri Juričev-Dumpavlov, te Antica Štampalija pod vodstvom prof. Diane Filipi.
Djeca sve manje čitaju
Ovogodišnji odaziv na Lidrano je bio najslabiji do sad. Interese djece prema ovakvom tipu stvaralaštva, kaže profesorica hrvatskog jezika Gordana Knez, sve je teže probuditi iz niza razloga.
– Tijekom dvadesetogodišnjeg radnog iskustva, svjedok sam koliko rapidno pada motorika pisanja (rukopisa) i čitanje uz korištenje govornih organa (na glas). Do pojave interneta jedini izvor informacija bile su knjige, a dolaskom digitalne tehnologije, navika čitanja se osjetno gubi. Djeca u pretraživačima danas imaju lako dostupne informacije te često samo površnim pogledom na naslov odluče da li tekst pročitati ili ne. Izgubljena je navika “čitanja na glas”, što posebno vidi kod usmenog odgovaranja – nestaje interpretativni način čitanja, nisu skoncentrirani na tekst, preskaču riječi, mijenjaju im izvornu formu. Sve je to posljedica zanemarivanja korištenja govornog organa, jer nisu stekli naviku čuti svoj glas dok čitaju. “Čitanje u sebi” je sve rasprostranjenije – pojasnila je prof. Knez, za portal Rudinapress