Za početak ove suradnje članovi vodičkog Moto kluba "Okit" (Višnja i Darko Bojanić, Damir Baždarić, Dina i Tomislav Mateša, Tomislav Zelić i Vedrana i Ivan Lasan) uručili su, u ime Gradske knjižnice Vodice" našim sunarodnjacima dvadesetak knjiga. Poslali su nam i nekoliko fotografija svog posjeta karaševskim Hrvatima, a možete ih, osim na internetu, razgledati i izložene u predvorju naše knjižnice. Izložbu je već razgledao i svima poznati vodičko-karaševski Hrvat Petar.
- Pretražujući mrežne stranice, manjina Hrvata u Europi i svijetu, naišli smo i na stranicu karaševskih Hrvata. Istovremeno razmišljajući o monografijama koje pripremamo za zavičajnu zbirku, izdvojili smo naslove koje bismo rado poklonili onim korisnicima knjižnica koji čine hrvatske etničke zajednice izvan Republike Hrvatske. Izbor su bili Hrvati odnosno hrvatska manjina u Rumunjskoj.
Uspostavljen je kontakt s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj, gospodinom Petrom Hateganom, ujedno i savjetnikom Republike Hrvatske za Hrvate izvan Domovine, kako radi darovanja naslova, tako i zbog moguće buduće suradnje. Buduća suradnja trebala bi ostvariti strateške ciljeve Republike Hrvatske u očuvanju, jačanju i razvoju hrvatskog zajedništva, uvažavajući pri tome njihove posebnosti i različite potrebe.
Gradska je knjižnica Vodice svoju donaciju povjerila članovima – bikerima Motokluba „Okit", koji su to rado preuzeli.
Planiran je zajednički projekt s krovnom organizacijom Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj sa GK Vodice u cilju očuvanja hrvatskog jezika, identiteta, kulturne baštine, kulture, obrazovanja, znanosti, sporta i glazbe.
U očekivanju zajedničkog sporazuma projekt će biti prijavljen i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. – rekli su iz knjižnice Vodice
U nastavku pročitajte i tekst spisateljice Milke Tice o iseljavanju Hrvata s ovih naših prostora iz kojeg možete saznati ponešto o karaševskim Hrvatima.
„Hrvati su se kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora od 15. stoljeća nadalje u europske države u kojima danas većinom imaju priznati status nacionalne manjine, a sve pod utjecajem različitih povijesnih - političkih i ekonomskih razloga.
Hrvatske nacionalne manjine nalaze se u brojnim europskim državama, poput Austrije, Srbije, Češke i brojnih drugih no malo se govorilo o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Rumunjskoj.
Rumunjski Hrvati iz šire okolice Temišvara tvore najistočniju hrvatsku manjinu. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske, bilo je ključno u očuvanju Hrvata u Rumunjskoj kao etničke zajednice. Zajednica Hrvata broji nešto preko 6.000 članova u trima različitim skupinama: Karaševci, Šokci i Turopoljci. Najveće naselje hrvatske manjine u Rumunjskoj je Karaševo (Carasova). U sedam karaševskih naselja Hrvati čine preko 90% stanovnika. Inače područje na kojem borave zove se Rumunjski Banat. Doseljenje predaka karaševskih Hrvata zbiva se između 14. i 15. stoljeća. Jezik kojim govore je ekavska štokavština. Teško je sa sigurnošću utvrditi iz kojih su hrvatskih i bosanskih krajeva stigli, jer se po izvorima spominju i Hrvati iz Mrkoplja, Babine Grede... Bavili su se ovčarstvom, voćarstvom te izrađivali šindru i daske za bačve. U karaševskim naseljima škola postoji od 18. stoljeća, a djecu su podučavali isusovci i franjevci".