Poglavarstvo grada Vodice na temelju bogate vjerske baštine ove župe izabralo je 1994.g. ovaj blagdan kao DAN GRADA
Prema kazivanju stare legende: mladi rimski časnik Konstantin, poganin, vidio je pred odlučujuću bitku za carsko prijestolje, na nebu znak kršćanskog križa, a podno njega natpis: »In hoc signo vinces!« - "U ovom ćeš znaku pobijediti».
Potaknut tim viđenjem 313.g. dao je slobodu kršćanima.
Njegova majka, sv. Jelena Križarica, 14. 09. 320 g. pronašla je na Kalvariji Isusov križ. Na tom mjestu dao je car Konstantin sagraditi veliku dvostruku baziliku u kojoj je bio pohranjen veliki dio Kristova križa.
Kršćani Jeruzalema počeli su na taj dan hodočastiti i slaviti sv. Križ, što je i začetak obreda Velikog petka i blagdana koji crkva danas slavi: Uzvišenje sv. Križa. God. 614. perzijski car Chosran Abharwez osvojio je Jeruzalem i ponio sa sobom sv. Križ.
Car Heraklije je 3. 5. 628. pobjedom u bitci opet zadobio i povratio sv. Križ.
Blagdan našašća sv. Križa (ponovni povratak sv. Križa u Jeruzalem po caru Herakliju) stari su Vodičani izabrali kao svog nebeskog zaštitnika i naslovnika. Zanimljivo je da i danas stariji puk naziva ovaj blagdan - sv. Jelina, stavljajući naglasak na sv. Jelenu Križaricu.
