Cilj ove studije je definirati smjernice za uspostavu kratkih lanaca opskrbe hranom koji će polučiti dugoročne učinke na jačanje proizvođačkih i logističko-distributivnih kapaciteta u poljoprivrednom sektoru te podignuti kvalitetu životu u ruralnim područjima i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji.
Na inicijativu zamjenice župana Iris Ukić Kotarac, Studiju je naručila Šibensko-kninska županija, kao prvi korak u projektu realizacije kratkih lanaca opskrbe na području naše županije. U svrhu naknade troškova izrade Studije, Šibensko-kninska županija aplicirala je na natječaj Ministarstva poljoprivrede.
Sadržaj i zaključke nacrta studije predstavio je jedan od autora doc. dr. sc. Marin Čagalj s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.
Predstavljanju nacrta studije nazočili su župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić i zamjenica župana Iris Ukić Kotarac, viša savjetnica za lovstvo i ruralni razvoj Šibensko-kninske županije Radmila Perić, koja je moderirala konferenciju, drugi predstavnici Šibensko-kninske županije, kao i predstavnici poljoprivrednih proizvođača, jedinica lokalne samouprave, komorskih udruženja te lokalnih akcijskih grupa.
„Nažalost, u našoj se županiji itekako osjeti nedostatak inovacijskog središta kao centra izvrsnosti i kompetencija u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji. Unatoč tome i svim drugim problemima, naša županija ima dugu tradiciju i svjetski je poznata po etabliranim proizvođačima vina, maslinovog ulja, suhomesnatih proizvoda. Nadam se da će realizacija ovog projekta uspostave kratkih lanaca opskrbe na području Šibensko-kninske županije naići na plodno tlo te da će napori svih uključenih u ovaj projekt uroditi plodom kako u rastu poljoprivredne proizvodnje, tako i u unaprjeđenju života u ruralnim krajevima, čemu težimo.“, istaknuo je župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić, pozdravivši ovu inicijativu.
Slabosti poljoprivrednog sektora kao što su visoka starosna dob poljoprivrednika, usitnjenost zemljišta i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neorganiziranost poljoprivrednih proizvođača, niska tehnička razina poljoprivredne proizvodnje, nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvođača, nedostatak inovacijskog centra za poljoprivredu, postojanje poljoprivrednih površina koje su i dalje označene kao minski sumnjiva područja te česte promjene zakonodavstva, neki su od razloga koji su doveli do stanja kakvo danas imamo.
„Poljoprivredna djelatnost, gospodarska okosnica ruralnih zajednica, na području Šibensko-kninske županije slabije je razvijena u odnosu na prosjek Republike Hrvatske, a pored slabe razvijenosti i nekonkurentnosti bilježi daljnje negativne trendove - pad broja poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivredne proizvodnje. Naša ideja je maksimalno angažirati vlastite proizvodne snage, međusobno ih povezati i uspostaviti kratke lance opskrbe, odnosno maksimalno skratiti put od proizvođača do potrošača. Poticanjem proizvodnje automatski stvaramo i pretpostavku zadržavanja stanovništva u primarnoj proizvodni, u ruralnim krajevima.“, istaknula je zamjenica župana Iris Ukić Kotarac.
S obzirom na rastuće zahtjeve potrošača za povećanjem kvalitete i sigurnosti opskrbe hranom, nasuprot ograničenim poljoprivrednim resursima, degradaciji okoliša, klimatskim promjenama i gubicima biološke raznolikosti nameće se neophodnost inovativnosti ne samo u poljoprivrednoj proizvodnji, nego i u inovativnim poslovnim modelima te inovativnom pristupu razvoja veza i mreža suradnje u poljoprivredi.
Primarni cilj kratkih lanaca opskrbe jest bolja organiziranost tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koja će rezultirati rastom kvalitete i sigurnosti opskrbe, omogućiti samodostatnost u opskrbi hranom te njezinu cjenovnu pristupačnost.
„Pretpostavka uspostave kratkih lanaca opskrbe jest umrežavanje, suradnja i povezivanje proizvođača i krajnjih korisnika te poljoprivredno prehrambene inovacije. Očekivani dugoročni učinci uspostave kratkih lanaca opskrbe su jačanje proizvođačkih i logističko-distributivnih kapaciteta u poljoprivrednom sektoru te unaprjeđenje kvalitete života i rada u ruralnim krajevima.“, istaknuo je jedan od autora studije doc. dr. sc. Marin Čagalj s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, naglasivši kako na temelju analize poljoprivrednih resursa i poljoprivredne proizvodnje u Šibensko-kninskoj županiji te analize potencijalnih dionika i izvora financiranja, naša županija nedvojbeno ima potencijala za provedbu projekta uspostave kratkih lanaca opskrbe hranom.
Izrada nacrta Studije tek je prva faza projekta, a nakon prikupljanja svih podataka, u skladu sa strategijom razvoja, pristupit će se drugoj fazi, odnosno odabiru daljnjeg modela potpore proizvođačima.
Tako je upravo u tijeku javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću čiji je cilj informiranje i uključivanje što šireg kruga građana u proces izrade Studije radi unaprjeđenja kvalitete i učinkovitosti same Studije.
Nacrt Studije bit će nadopunjen opravdanim prijedlozima, primjedbama, komentarima i mišljenjima prikupljenim na javnom predstavljanju i na javnom savjetovanju.
Stoga pozivamo predstavnike zainteresirane javnosti da najkasnije do 7. listopada 2022. godine dostave svoje prijedloge, primjedbe, mišljenja i komentare na predloženi Nacrt Studije „Kratki lanci opskrbe hranom kao temelj održivog razvoja Šibensko-kninske županije“ i to putem pošte ili osobno na adresu: Upravni odjel za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, ruralni razvoj i EU fondove, Trg Pavla Šubića I, br. 2. 22000 Šibenik ili elektroničkom poštom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Nacrt Studije, kao i poziv na javno savjetovanje, objavljeni su na službenoj internet stranici Šibensko-kninske županije, na poveznici: