Sastanak je organiziran sa ciljem zajedničkog djelovanja kod problema podizanja razine mora i pravodobne prevencija područja ugroženih ovom pojavom, te potencijalnih novih projekata u ovom području.
Sastanku su prisustvovali direktorica državne agencije za upravljanje i zaštitu obale iz Tunisa, predstavnik iste takve agencije iz Maroka, te više delegata i parlamentaraca koji su povezani sa radom u institucijama za zaštitu i očuvanje prirode, a koji su ujedno povezani i sa ICZM-om (Integrated coastal zone Management – Međunarodna institucija za upravljanje obalnim područjima).
Obalni plan za zaštitu obalnih područja nastao je zajedničkim naporima institucija unutar Šibensko-kninske županije kao i brojnih drugih institucija i organizacija Republike Hrvatske koje se bave problemima negativnog utjecaja klimatskih promjena koje su, nažalost, zadnjih godina sve više uočljive.
Dokument je izrađen u okviru projekta „Integracija klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za primjenu Protokola o integralnom upravljanu obalnim područjem na Mediteranu". Ovaj projekt na cijelom Mediteranu izradilo je svega nekoliko regija, između ostalih i Šibensko-kninska županija kao prva i jedina do sada u Hrvatskoj.
Na sastanku se raspravljalo o problemima podizanja razine mora i pravodobna prevencija područja ugroženih ovom pojavom, zatim problem pada vodostaja krških rijeka, kao što su Krka, Zrmanja i Cetina koje sve izviru u rubnim područjima naše županije, a ključne su za opskrbu vodom kako naše tako i Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije.
Istaknuti su i problemi divlje gradnje u priobalnim područjima koja je u zadnjih 40-ak godina bitno promijenila i narušila idilične vizure mediteranskih krajolika.
Prisutni predstavnici stranih zemalja koje također imaju iste ili slične probleme na svojim dijelovima mediteranskog priobalja bili su izrazito zainteresirani i iznenađeni pozitivnim naporima Šibensko-kninske županije da ovim projektom radi na prevenciji i zaštiti svoje prirode od klimatskih nepogoda, kao i od negativnog djelovanja ljudskog faktora.
Problem je što je plan dovršen u normativnom smislu, ali za akcijsku provedbu plana potrebno je mnogo sredstava koja bi se mogla namiriti iz domaćih i EU fondova.
Svi predstavnici složili su se kako je zajednička suradnja mediteranskih zemalja koje muče ovi problemi nužna za uspješnu provedbu ovakvih projekata i da se u budućnosti nadaju uspješnom zajedničkom djelovanju.