Taj zvuk putnika namjernika prati duž staze na čijem su kraju, obrasle u bršljan, dvije vodenice, kao kulise za neku od Grimmovih bajki, prije nego što će ugledati malu lagunu u koju se ruši bijela voda Bilušića buka. Dovoljno je tek malo mašte da biste ugledali vile kako zaigrano plešu okupane raspršenim kapljicama vode i jednoroge kako piju bistru vodu jezerca podno slapa. Slapište je okruženo bujnim submediteranskim raslinjem i gustim vrbicima, a uz tok rijeke nekoliko je malenih polja na kojima lokalno stanovništvo sadi povrće. Tu su drveni stol i klupa za odmor i okrjepu, pa je izlet na Bilušića buk poput avanture u prirodi o kakvima smo nekad čitali u dječjim romanima.
Bilušića buk sastoji se od dviju glavnih stepenica i nekoliko međustepenica. Dug je tristo, širok stotinjak metara, s ukupnom visinskom razlikom od 22,4 m. Za niska vodostaja voda se prelijeva kroz usjek širok svega tridesetak metara. Od sedrenih oblika, obiluje bradama i polušpiljama. Nizvodno od slapa nalazimo brojne barijerice, a odmah ispod njih sedrene pragove i otočiće. Izvan današnjeg vodotoka može se vidjeti odlično sačuvana, izuzetno atraktivna, „mrtva“ ili „fosilna“ sedra. Riječ je o vodotoku koji je bio aktivan u geološkom razvoju, a ta je sedra stara oko 125 000 godina. Nastala je u klimatski toplom međuledenom dobu, tzv. Riss/Würm interglacijalu. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu – to je „živa“ sedra. U sedrenoj barijeri slapa ili u njegovoj blizini nalazi se nekoliko speleoloških objekata. Među njima je najvažnija Sedrena špilja iza mlina, duga 124 m, u koju se može ući kroz četiri ulaza. Krase je raznoliki sigasti oblici nastali u sedri. Kroz nju protječe voda koja se koristila za pogon mlina.
Tu su nekoć bile brojne vodenice, stupe i valjavice, na objema obalama, i na bukovičkoj i na prominskoj strani. U mlinu se mljelo žito, a na okolnim stijenama, nakon što su prošli stupe i valjavice, sušili sukanci, biljci i torbe. Sve je vrvjelo od ljudi i života. Kad su mlinovi izgubili bitku s tehnološkim razvojem, priroda ih je uzela pod svoje i, kao čarolijom, uklopila u okoliš.