Petar Sabol fotografijom se bavi od 2007. i jedan je od najuspješnijih i najpriznatijih hrvatskih fotografa. U fokusu njegova zanimanja jesu fotografije prirode, posebice makrofotografije motiva iz životinjskog svijeta koje ljudi nemaju prilike vidjeti. Osim po motivima divlje prirode, Sabolove se fotografije ističu i nevjerojatnim kadrovima, u kojima je glavni kompozicijski sastojak (najljepše) prirodno svjetlo.
Ovaj put su u fokusu Sabolova rada vretenca, u narodu poznata i kao vilini konjici, staklari ili čavli, kukci živopisnih boja, vrhunski letači i aktivni grabežljivci. Dvanaest fotografija koje svjedoče o svoj raskoši njihove ljepote kazuju nam zašto se te veličanstvene životinje povezuju s vilama, s mitskim i magičnim. U Nacionalnom parku „Krka“ zabilježeno je trideset osam vrsta vretenaca, odnosno 54,79 % ukupne faune vretenaca u Republici Hrvatskoj. Na Zemlji su se pojavila prije više stotina milijuna godina, a divovska vretenca, raspona krila i do 70 cm, letjela su prije tristo milijuna godina. I danas su vretenca veliki kukci: vrste koje možemo pronaći u Hrvatskoj mogu narasti do 8,5 cm, što je veličina velikog cara (Anax imperator).
Razigrani ples vretenaca najbolje se može vidjeti na Skradinskome buku i Roškome slapu, gdje je zabilježeno desetak vrsta. U Parku živi i zimska djevica, jedino europsko vretence koje prezimljava u odraslom obliku.
Vretenca imaju po dva para krila. Zahvaljujući posebnoj tehnici, mogu letjeti u svim smjerovima, čak i unazad, pa i stajati na mjestu. Oni su i najbrži letači u svijetu kukaca. Ličinački stadij provode u vodi, pa ih najčešće možemo pronaći uz vode: močvare, jezera, bare i rijeke. U obliku ličinke provedu do tri godine, nakon čega dobiju krila i počnu odraslu etapu životnog ciklusa, koja je znatno kraća: traje najviše tri mjeseca.
Od svih vrsta vretenaca koja obitavaju na području Republike Hrvatske, Petar Sabol vještim je okom svoga objektiva za ovu izložbu „ulovio“ dvanaest vrsta vretenaca.