Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog su: državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, vlasnik farme Naturabeef Mladen Kušeković, Hrvatska poljoprivredna komora, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus i energetski stručnjak Miro Skalicki.
Energetski stručnjak Miro Skalicki rekao je kako cijena goriva trenutačno najviše ovisi o ratu u Ukrajini, kako će se razvijati i koliko će dugo trajati.
- Međutim, sve je krenulo s manjim intenzitetom pandemije širom svijeta. Ekonomija se počela obnavljati i porasla je potražnja za naftom, a to proizvodnja nafte nije pratila i cijene su počele rasti. Druga faza porasta cijena nafte je bila najava onoga što će se događati u Ukrajini i s početkom rata je još došlo do velikog skoka. Dobro je da je zadnjih dana cijena barela nafte padala, rekao je Skalicki.
Dodao je kako je teško prognozirati kako će se kretati cijena nafte nadalje.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš komentirajući činjenicu ima li Vlada još manevarskog prostora za snižavanje cijene goriva rekao kako je najbolje pogledati susjedne zemlje i gdje se ide napuniti gorivo.
- Nafta se kupuje na istom tržištu i onda na to ide ono što država nadograđuje. Govorimo o bazičnoj cijeni nafte, no ne govorimo o drugoj polovici i što se tu još može napraviti. Kad biste pogledali u državnom proračunu koliko je više PDV-a naplaćeno samo po razlici u cijeni onda je odgovor na pitanje da postoji prostora. Postoji prostora kod trošarina, primjerice plivajuće trošarine, postoji prostora u dodacima kunu i pol za ceste, autoceste, željeznice, da se vidi što se može financirati po drugoj osnovi, a što tromjesečno zaustaviti. Postoji prostor, samo se u taj prostor mora ući, rekao je Vedriš.
- Makroekonomski gledano, kako god država punila proračun, ne zaboravite da krajnji učinci na taj proračun slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti, pritiskom na socijalni standard građana, sutra zahtjevima za povećanje plaća, svi ti indirektni učinci mogu biti znatno veći nego da se sada skine cijena goriva za kunu ili kunu i pol, dodao je.
Sigurno postoji prostor za dvije kune u onome što se nadograđuje na rafinerijsku cijenu i na maržu. U njega se treba ući hrabrije jer negativne konzekvence bit će znatno veće od tog snižavanja, naglasio je Vedriš.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak na pitanje u kojem će se trenutku razmišljati skidanje PDV-a na gorivo, rekao je kako se razmišlja u Vladi.
- Jedan set mjera bio je posvećen smanjenju PDV-a za razne prehrambenih proizvode. Vlada će i dalje promišljati i na segment goriva. Vezano na poljoprivrednu proizvodnju vidjeli smo da smo samodostatni po pitanju žitarica i uljarica, žitarice 150%, a uljarice preko 200%. To nas navodi na zaključak da ne moramo u tom dijelu strahovati i ne moramo stvarati rezerve. U tom dijelu samo moramo jačati dodatne skladišne kapacitete kako bi što više tih žitarica i uljarica ostalo u Hrvatskoj. Omogućili smo mjere i sredstva kako bi izgradili dodatne skladišne kapacitete, rekao je Majdak.
Što se tiče ribara, Majak je rekao kako Vlada izdvaja kako program potpore 75 milijuna kuna kako bi se zadržala likvidnost ribara, uključujući i udar po pitanju plavog dizela o kojem najviše ovise.
- U dijelu stočarske proizvodnje krajem godine intervenirali smo sa 170 milijuna kuna jer su oni bili prvi na udaru i osjetili inflaciju uzrokovanu pandemijom. Ratari i svi u biljnoj proizvodnji ostvarit će potporu od 200 milijuna kuna na razini najosjetljivije skupine do 20 hektara, rekao je Majdak.
Vlasnik farme Natura beef Mladen Kušeković i proizvodi govedinu na farmi u Udbini govoreći od tome kako zaokružuje proizvodni proces "od polja do stola" rekao je kako je on netipični primjer i netipični poljoprivrednik jer je u cijeloj ovoj situaciji zadovoljan s poslom koji radi.
Ima reprodukciju, rasplodna grla, podmladak, tov, vlastitu klaonicu, distribuciju i prodaju u vlastitoj maloprodaji u Zagrebu i nešto izvozi u Sloveniju. Osvrnuo se na Majdaka.
- Kad vi kažete da je Vlada razmišljala o nečemu sredinom veljači. Tada još nije bilo rata u Ukrajini. Sada imamo novu situaciju. Ovo sve o čemu mi pričamo večeras je još dodatno dolijalo ulje na vatru u onoj situaciju porasta cijena hrane koja je već krenula prošle godine, odnosno primarnih sirovina. žitarica koje se pretežito koriste za stočnu ishranu. Svega 20% žitarica ratarskih kultura se koristi za ljudsku ishranu, a sve ostalo za stočnu ishranu. Stočarstvo je već duže vremena u problemu, pogotovo mljekarski sektor. U zadnjih 15 godina broj isporučitelja mlijeka pao je s 60.000 na 3500. Broj krava je u stalnom padu i imamo veliki problem u stočarskom sektoru, rekao je Kušeković.
- Mi problem osjećamo već duže vrijeme, a mjere Vlade su najavljene za primjenu od 1. travnja. Mi evo ovdje sjedimo i razgovaramo sredinom ožujka, već znamo 20-ak dana što se događa u našem susjedstvu i ne znamo u kojem smjeru to ide, sam svi skupa vidimo da ne ide u dobrom smjeru. Bojim se zakašnjelih reakcija jer kada velimo da Vlada prati, Vlada prati i povećanje cijene plavog dizela. Plavi dizel je prošle godine bio 50% sadašnje cijene tako da ova pomoć najavljena poljoprivredi od ukupnih 4,8 milijardi je 200 milijuna kuna je 5%. To znači da 200 milijuna kuna podijeljeno na 88.000 poljoprivrednih gospodarstava ispada da svatko prosječno treba dobiti 300 eura. To vam je količina plavog dizela koji jedan traktor sa šesterobraznim plugom potroši za 5 radnih sati. To je ta pomoć. Kad se kaže u medijima pomoć od 200 milijuna kuna to djeluje puno, no to je kap u moru, objasnio je Kušeković.
Smatra kako bi država trebala intervenirati tako da djelomično ugovara proizvodnju za određenu količinu strateških poljoprivrednih sirovina.
- Taj novac koji je predviđen da se podijeli u širinu možda bi bilo dobro da se usmjeri ciljano na određene proizvođače primjerice kukuruza ili pšenice i da se maksimalizira cijena te sirovine. Kad kažete da nemamo problem od nestašice jer proizvodimo 150% ili 200% od potrebe - ja nisam siguran da imamo puna skladišta kukuruza i pšenice jer znamo da je lani veliki dio kukuruza išao s polja u izvoz. Treba ostaviti stočnu hranu na domaćem tržištu, a ne kad poraste cijena onda ju uvozimo Slušamo izjavu ministrice da ćemo sada puniti skladišta pšenicom koja je 450 eura tona. Ne vidim razlog da se ne maksimalizira cijena pšenica recimo na 2 kune, bili bi svi mirniji i sigurniji. Nema potrebe da mi spašavamo svijet i Europu jer smo mi samo 0,7% poljoprivredne proizvodnje EU-a. Ne moramo mi biti ti koji ćemo spašavati globalnu situaciju, smatra Kušeković.
Majdak je rekao kako u ovom trenutku nema potrebe za određenim intervencionizmom po pitanju mjera na razini države u slučaju neke eventualne planske ekonomije.
- Zajedničko europsko tržište jamči i određene mjere na razini zajedničke poljoprivredne politike o kojoj se sada uprava razmatra na razini Vijeća ministara i vjerojatno će se aktivirati i krizna rezerva koja nije bila aktivirana u posljednje vrijeme. Isto tako i sami niz mjera po pitanju stočarskog sektora kako bi taj efekt bio upravo na tragu stabiliziranja cijena i kako bi se zadovoljile potrebe poljoprivrednih proizvođača, rekao je Majdak.
Vedriš se slaže kako je u Vladinom paketu pomoći od 4,8 milijardi kuna za poljoprivredu namijenjenih 200 milijuna kuna malo.
- Veliko je pitanje je li i paket od 4,8 milijardi kuna dovoljan. Hrvatskoj nedostaje 30% junećeg i telećeg mesa, nedostaje 50% svinjetine, dok smo s puretinom i piletinom tu negdje. Kad govorimo da smo samodostatni kod pšenice i kukuruza to je posljedica činjenice da ono što smo više trošili i više proizvodili u ratarstvu odrazilo se u konverziju u meso. Meso je proizvod više dodatne vrijednosti. Ovo što nam fali to kupujemo vrlo često po dampinškim cijenama od onih koji proizvode više i koji su subvencionirani. Koja je posljedica? Posljedica je smanjeni opseg poljoprivredne proizvodnje u Hrvatske, smanjen je broj malih proizvođača. Dubinske su posljedice, po regionalni razvoj, po demografiju, po broj ljudi koji opstaje u pojedinim dijelovima Hrvatske. Govoriti o poljoprivredi ovako akcijski - dat ćemo 200 milijuna kuna, to je ad hoc. Pravo rješenje je da govorimo o tome kako da stvorimo uvjete da na tržišni način povećamo poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Ali to je puno kompleksniji razgovor, smatra Vedriš.
Skalici je podsjetio kako od 8 milijardi ljudi na Zemlji čak 60% živi u urbanim sredinama.
- Sve više ljudi ide u gradove, a sve manje u ruralne dijelove i to je svjetski problem a ne samo hrvatski. Ono na što smo svi tu naučeni, hrana i energija, nažalost na globalnoj razini dostupnost je vrlo mala. Od 8 milijardi ljudi jedna milijarda je gladna. Od 8 milijardi ljudi čak tri milijarde nema dostupnu energiju. To su sve problemi koji postoje od prije pandemije i prije rata. To je nešto što će svijet i Hrvatska, kao dio tog svijeta, morati u budućnosti početi rješavati neovisno o ovoj trenutnoj situaciji, istaknuo je Skalicki.
Majdak je rekao kako su strateške odrednice u proizvodnji hrane.
- Jasno smo se odredili u proizvodnji određenih strateških proizvoda, primjerice postizanje samodostatnosti u svinjskom mesu i junetini, rekao je te dodao kako u posljednjih pet godina ne pada broj poljoprivrednih gospodarstava. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su čuvari prostora gdje je smanjena demografija, rekao je i smatra da se više mora ulagati u njih i dodatnu vrijednost njihovih proizvoda.
- Na tom tragu ministarstvo poljoprivrede djeluje i osmišljava mjere, naglasio je Majdak.
Izvor: HRT