Ministar rada Marin Piletić predstavio je u ponedjeljak socijalnim partnerima zakonodavni okvir uređenja rada nedjeljom kojim se predlože da se rad nedjeljom od 1. siječnja iduće godine za sve djelatnosti plaća 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu.
Piletić je nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća rekao novinarima da će novim zakonskim rješenjem koje ovog tjedna ide na Vladu biti limitiran broj nedjelja koje će radnici moći odraditi.
Napomenuo je da se rad u sektoru trgovine vrednuje Zakonom o trgovini, a za sve ostale djelatnosti Zakonom o radu. Novinarima je odgovorio da Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje dok Zakon o radu nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
Satnica za rad nedjeljom prema konačnom prijedlogu plaćat će se 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu dok se sada takav rad plaća skuplje minimalno 30 posto a prosječno 37 posto.
Vezano za ostale dodatke na plaću po riječima ministra ostavljena je mogućnost za kolektivno pregovaranje između poslodavca i sindikata.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su sindikati tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom, ali i da ostaje mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Sindikati, dodao je smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno još prevelik broj, a nejasno je i kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja koje nije trebalo za 52 radne nedjelje.
Upitan za priziv savjesti vezano uz rad nedjeljom, Sever je rekao je kako je ostao problem organizacije radnog vremena i zaštite radnika od nasilnog pristupa da moraju nešto odraditi što je poslodavac tražio.
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je da je oko plaćanja rada nedjeljom postignuta suglasnost sa sindikatima da ga treba platiti više, no problem je osiguranje dovoljnog broja zaposlenika kada je takav rad neophodan.
Upozorila je kako je poseban problem uvođenje priziva savjesti radnika za rad nedjeljom pa će biti gotovo nemoguće osigurati rad u tim uvjetima.
Tema razgovora bila je i reforma zdravstva koju je ministar zdravstva Vili Beroš predstavio kroz predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Piletić je naglasio da je prijedlogom Državnog proračuna za iduću godinu osigurano financiranje svih ključnih projekata za koje je Vlada zadužena.
Sever je izrazio je nadu da će u proračunu biti dovoljno novca za nastavak mjera potpora građanima i gospodarstvu unatoč predviđenom "mršavom" gospodarskom rastu.
Poslodavci bi, pak voljeli da je na rashodnoj strani proračuna pokazano više štednje i snažnijih reformi, posebice lokalne samouprave i zdravstvene reforme budući se očekuje teška 2023. i 2024.
Izvor: Hina / Vlada