Razlog leži u porastu cijene inputa (hrane za životinje, energenata i ostalih troškova) pa je sadašnja proizvodnja postala neizdrživa.
Navode kako projicirani rast cijena u 2022. u odnosu na 2021. iznosi otprilike 13 posto. Ali to se, kako kažu, može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i kretanja na tržištima.
Iz Komore su istaknuli kako svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini. Navode i podatke da potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kilograma godišnje, što je daleko više od ostalih vrsta mesa.
Sve manje domaće proizvodnje, sve više uvoza
Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji pad. Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto u 2020.. u odnosnu na 2019. broj krmača se smanjio sa 99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio sa 26.000 na 24.000.
To je, kako su istaknuli iz HPK, dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja. Primjerice, uvoz odojaka u 2020. je povećan sa 143.110 na 183.522, prasadi sa 13.346 na 24.06 te utovljenih svinja sa 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu. Podaci za 2021. još nisu objavljeni, ali očekuje se daljnji pad broja domaćih svinja, kao i u ovoj godini zbog sve većih troškova uzgoja.
Izvor: Mirovina.hr