INFOVODICE

Nakon burnih ratnih zbivanja u rujnu 1991. godine, dok su još odjekivali odjeci oslobođenja Vodica i Šibenika te potjere srpskog okupatora sa šibenskog mosta, u šibenskom Domu omladine i boraca, dogodio se jedan poseban kulturni trenutak. Mladi umjetnik iz Vodica, Roko Ivanda, održao je svoju prvu samostalnu izložbu. Upravo ova izložba bila je među prvim javnim događajima u kulturi Šibenske regije nakon rujanskog rata, postavši time simbolom otpornosti, nade i trajanja.

Roko Ivanda je rekao:

„Ova izložba je bila među prvim javnim događajima u kulturi u Šibenskoj regiji nedugo nakon rujanskog rata. Dokument je vremena i prikazuje u biti susret na nekoliko razina komunikacije, nakon deblokade, javnosti ljudi i suboraca, koji žive sa lijeve i desne strane mosta. Vidi se dobro da nisu klonili duhom. Iako su topovi gruvali, muze ovaj put nisu utihle. Dapače. O samoj izložbi i cjelovitom tematski i stilski ciklusu ovom prigodom nebi duljio, već gosp. Pave Roca o tome govori u filmu. Hvala snimatelju Marku Vučku na brižnom čuvanju ovih snimaka. Bilo bi svrsishodno sačuvati i ostalu arhivu TVVD od propadanja. Objavu posvećujem najbližim dragim ljudima koji nisu više sa nama, a tu su sa nama. Prilika je to da i oni koji su samo čuli o njima, vide i predoče u umu dio njihove osobnosti. Isto tako, mnogi će se prepoznati i nasmijati u liku iz mladosti, zato ćitrat ću Massima za budućnost: Živila Mladost!!!!“ - Roko Ivanda

Za ovaj posebni trenutak bili su zaslužni i snimatelj Marko Vučak iz tadašnje TVVD te montažer Petar Grgurev. Njihov trud omogućio je da ovaj događaj bude zabilježen i sačuvan za buduće generacije. Dokumentiranje ovakvih trenutaka od vitalnog je značaja, jer oslikavaju ne samo povijest jednog vremena, već i snagu ljudskog duha u najtežim trenucima.

Ove godine obilježava se 32. godišnjica Spomendana rujanskog rata. U rujnu 1991. godine, tzv. Jugoslavenska narodna armija, potpomognuta domaćim Srbima, napala je šire područje Grada Vodica i Šibenika s namjerom da ih zauzme i time Hrvatsku podijeli na dva dijela. Slabo naoružani, ali hrabri branitelji suprotstavili su se mnogo nadmoćnijem oklopljenom neprijatelju. Nakon teških borbi, neprijatelj se povukao i Vodice i Šibenik su obranjeni.

Nakon vrlo aktivnog mjeseca kolovoza u kojem su naše cure imale puno nastupa: u Tribunju i Tisnom na Tovarećim trkama, u Sinju, Solinu i Kaštelina na Večerima plesa, u Vodicama na Vodičkoj fešti, u Čistoj Velikoj na Finalama malonogometnog turnira, u Prvić Šepurini na Burtižu, u Jezerima na Dječjem festivalu, ….. u mjesecu rujnu krenuli smo sa našim redovnim treninzima i novim upisima u sve dobne skupine. - rekle su nam Vodiške mažoretkinje

Također u mjesecu rujnu, Udruga „Vodiške mažoretkinje“ po 19-ti puta organizira i svoju tradicionalnu manifestaciju „Večer plesa“ koja će se održati 17. 09. 2023.g. na Trgu dr. Franje Tuđmana s početkom u 18.00 sati.

Uz naše cure iz Vodiških mažoretkinja sudjeluju i Twirling klub Vodice, PU Toxic, PU Bellus, Tribunjske mažoretkinje, Kaštelanske mažoretkinje, Solinske mažoretkinje, Splitske mažoretkinje, Sinjske mažoretkinje, Mažoretkinje grada Gospića, Livljanske mažoretkinje, Ljubuške mažoretkinje, Neumske mažoretkinje i Ramske mažoretkinje. - poručuju

Prije samog plesnog programa svi timovi će se okupiti na tržnici i krenuti rivom zajedno sa Vodičkom glazbom u defile gradom i na zajedničku fotografiju.

Pozivamo sve da nas dođu pogledati i podržati velikim pljeskom!! - zaključuju iz Vodiških mažoretkinja

U litu koje je sad pomalo iza nas najviše čujen kako domaći svit o turistima ćakula. I pitanje u zraku uvik isto stoji: Je li im se svidilo, da im nije slučajno čega zafalilo i oće li i druge godine doć? Ne daj Bože da su nezadovoljni bili, pa vas  kakvim negativnim recenzijama kod angencije opalili. E, onda aj ča, druga sezona je ono ka upitna. Ali i zato nima straja, jer ako si dobar i valjaš lako će te gost i bez agencija pronać i pripoznat. Bit će mu i lakše, jer manje će morati pagare po takujinu.

Zato da bi bolje znali i tržište osluškivali  mnogi ozbiljni ugostitelji, vlasnici restorana, hotela, apartmana, agencija  i čartera  na tu temu  prave i ankete, kako bi točno prema željama gostiju  i svoju ugostiteljsku ponudu formirali i prilagođavali.

Tako i ja s gostima u điru proćakulan, da vidin baš šta to njih muči i zanima. I dok njiovi domaćini koji bi  im skinuli i zvizde s neba, samo da im u njih bude  lipo, s druge strane iznenadin se kad vidin kako tom furešton svitu  malo toga za sriću triba.

Gori povrh sela, od kapelice Srca Isusova pa pravo, svaki dan pored mene sa ženon đira Njemac Hans. Mislin da mi je reka da je tamo negdi iz Augsburga. Dolazi već godinami cila familja kod šjore LUCE  u apartman. Lipo mu je tu nima šta i u Vodicami gušta. Po cili dan sa svojon šjoron je po plažam. A na večer u đite malo vamo tamo gre, već sve zna napamet. Ali vidin  najslađe mu je u gazde u dvor sist i sa šefon apartmani  uz ćakulu laganini boce Žuje oli Karlovačkog praznit. Vole Njemci i kad ih se časti sa  Prost nazdravljati. A i koju šljivu, travu, oli julišku  ukrcat. A ako je još i mukte more onda toga i više u mišinu stat i svega se izmišat.

Naučeni su oni na to, bez obzira koliko odozgo donesu pinez sa sebon.

Lucin šjor Bepo, govori mi, kako njegovi turisti, uz šolde odozgo donesu i svoje jeftino  pivo, ali kad ih se časti onda im je i hrvatsko jako fino. Prost, prost, živili , čuje se na sve bande, nekada i cerekanje po balkonima i teracama do zore rane. Ljudi misle gosti veseli i najedanput naučili sve jezike govorit. A tek kad te počnu grlit i ljubit, znaj da im je radna temperatura  jedan Anjc.  A onda znaju i od sriće zaplakat , a to je znak da imaju dovoljan  broj maligana u žilam. Onda ti predlažu da se pobratimite i priđete na TI,  da ne morate više jedni drugima govoriti sa VI. A onda i  još jednu opet popit, i tako sve iznova ponovit.

A šta se tiče spize, nastavlja mi, ka navijena ćakulat  Bepova Luce, kad goste  pozoveš počastit  mogu poist kada nikad ništa nisu ili, a ni pili. A njiovo pravilo je ako su negdi navečer pozvani onda baš i ništa ne idu cili dan. A ako ostane viška spize na stolu onda te na odlasku ljubazno  pitaju,  moru li višak ponit u apartman ko sebe. A  Luce im govori neka  nose sve i da se drugi dan još ko ljudi naidu do mile volje. Jerbo inflacija i svitska kriza gre.... Gost ne smi gladan bit, mogla bi ga debulica uvatit.

S pravon se bojala  i  Jurina šjora Cvita

A još kad im lipo baciš štogod teletine, oli obotnice sa kumpirin ispod peke, samo viču: lecker, lecker. I još kažu, kako peka tako dobro šmeka. Misliš ono ispite si položija sve, dobija goste stalne, a kad ono na odlasku ispriku ti daju : Ne, ne,ne, druge godinu idemo u Italiju na more.
E, kad to čuješ, onda te samo ladni znoj oblije i misliš: Šta mi niste sve to prije rekli, ne bi onda barem peku pekli! I tako svake godine opet ispočetka leka,leka...neka samo dobro šmeka. Ne znan da li druge godine taktiku prominit, ili opet isto činit? Peku peći, ili zbogon reći?

A onda to bratimljenje sa turistima iz Njemačke znači ispijanje ruka pod ruku, i  kad su ženske u pitanju onda drito poljubac pravo u gubicu. E, baš toga najviše se bojala Jurina šjora Cvita, ono kad je Nijemica Marlena u selu bila, i kad se navečer vraćala sama sa mora bez čovka ikakvoga. Da se ne bi tako kojim slučajen sa njezinim Juron u dvoru zapila i onda  ruku pod ruku uvatila. E, e, i na kraju mu se još u krilo zavalila. A i ne daj Bože, kojin slučajen na koncu ga i  usta u usta izljubila.  Da je to kojin slučajen doživila virujen da bi Jurina šjora Cvita bila brakorazvodnu parnicu pokrenila. Ali  sva srića da  je onoj švapskoj gošći Marleni onda onaj konobar Ive iz Jajca uletija, i tako našega Juru  zaminija i "spasija".

 A  Jurina žena  Cvita nije bez veze ljubomorna bila.  Jedne godine nešto tako slično bidna je i doživila, kad joj je Jure još mlađi i u formi bija. Jedna njemačka gošća u dvor im se tako uvalila i do mile volje dobro natočila. A onda je Juru skoro mortus vesela, da ne kažen štogod gore, oko vrata čapala  i on ju je mora tako natočenu voditi na zahod da se istoči. I sve to u zahodu gledati, dok je Jurina šjora Cvita isprid vrat morala dežurat i Boga molila da se s njon takvon "veselon" čim prije iz zahoda vrati van. Jer da ne bi u kakvu štetu upa, i ne daj Bože,  pedalj, dva ispod pupka je uvatija. Jer je  on tad bija još "radno" sposoban ka momak.

Hans bi koćetu ponija u Njemašku

 Nego da se vratin gori povrh sela di je mala Kapela, našen gostu Hansu.

Jer priča mi sa divljenjem HANS kako je na ovom litovanju najviše na  Benovačkom sajmu desetoga rujna gušta.  I nije mu bilo teško cili dan potrošiti na sajam. I baš je namjerno oko desetoga u misecu u Vodice doša, da bi tamo u Benkovac poša. Koliko vidim veći mu je gušt po zvizdanu i 32 stupnji  bija tamo sajmom lunjat, nego se na moru ladit i kupat.

 E,a bilo je i jeftinije vruće prasetine i janjetine za poist. A onda još i  onih domaćih debelih i masnih kobasic svake vrste. Hans i njegova šjora INGA naparali su se taj dan do mile volje, da su dobro nabubrili i jedva u Vodice, tek kasno došli. Mislin da bi teško mogli kroz onu najtisniju vodišku kaletu proći. A kako in je tek navečer u dvoru  teško bilo gasit žeđ, najbolje zna gazda apartmana.

 Kako su mi rekli u povjerenju jedino im je bilo jako žao šta na Benkovačkom sajmu nisu kupili namještat. A tako su se zaljubili u jednu postelju od masivnog drva. Uzeli bi je, a nisu je mogli šlepat. Kažu na godinu će po to prikolicon doći.

A meni nije bilo jasno, a nisan ga tija ni pitat, šta će mu sad po stare dane tvrda kočeta. Nije težak, a i libido ga napušta. Još mi je na kraju sa divljenjem priča o nekom restoranu pokraj Biograda, do koga vodi neasfaltirani put a zidove i strop mu krase bikiniji. I tu je Hans odija sa svojon INGON često večeravat. Pored toliko vodiških restorana? Kaže, sviđa im se takav ambijent i dobra spiza.         

A na kraju šta reć, nego neka našeg Hansa i njegove  Inge,  neka guštaju u nas do mile volje i di god žele.

A vi moj domaći svite, ne morate se puno sikirati kako je gostima . Vi od sebe dajte sve, a njima kako bude. I virujte mi, onda sigurno će im biti lipo. Samo brez brige i bez straja od recenzije!!!

Lip pozdrav sa vrha sela od PAŠKE!

15. rujna, na arheološkom nalazištu Velika Mrdakovica, zabilježili smo predivnu povratnu priču u vrijeme staro više od dvije tisuće godina. Posjetitelji su imali priliku zaroniti u bogatu prošlost i otkriti kako su nekada živjeli stanovnici vodičkog zaleđa.

U jubilarnom 10. izboru za najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj, drugo mjesto osvojio je OPG Ranch4me u vlasništvu Antonija Mehića iz zaleđa Vodica.

Na godišnjoj skupštini Hotela Vodice, održanoj u Hotelu Punta, predstavljeni su rezultati za 2022. godinu. Nakon turbulentnih godina s promjenama u vlasničkoj strukturi i problemima na Trgovačkom sudu u Zadru, Hoteli Vodice su 2021. doživjeli stabilizaciju. Trenutačni većinski vlasnik je tvrtka Rudan s 75,45% udjela, dok NLB InterFinanz AG iz Zuricha ima 21,04% udjela.

Vladan Zubak, predsjednik uprave tvrtke Hoteli Vodice, izjavio je da su rezultati za 2022. godinu više nego zadovoljavajući. Ostvarili su poslovne prihode od 16,8 milijuna kuna, što je oko 2,2 milijuna eura, što je rast od 46,97% u odnosu na prethodnu godinu. Također, imali su i rast operativne dobiti od 33%. Uprkos problemima izazvanim nestabilnošću vlasničke strukture i pandemijom COVID-a, Zubak ističe da tvrtka sada ulazi u bolje razdoblje i da će Hotel Punta uskoro zablistati punim sjajem.

Za ovogodišnju sezonu, Zubak je otkrio optimistične prognoze, s pohvalama za rast noćenja od 2% i rast prihoda od 36,9% u prvih osam mjeseci. Ovaj pozitivan trend pripisuje promjeni u prodajnoj politici i sinergiji s tvrtkom Rudan. Zubak također naglašava da financijska stabilnost omogućuje planiranje budućih investicija, poput ulaganja u dodatnih 60 smještajnih jedinica u Villi Arausi.

Izvor: Jutarnji list

U ABC-u je u četvrtak 14.rujna održana 3. sjednica Otočnog partnerstva Šibensko-kninske županije te 6. sjednica Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojima je nakon provedenog savjetovanja s javnošću, predstavljen i jednoglasno prihvaćen nacrt Teritorijalne strategije razvoja otoka Šibensko-kninske županije.

Dani sigurnosti u prometu, u organizaciji europske mreže prometne policije ROADPOL, i ove se godine već tradicionalno održavaju od 16. do 22. rujna diljem Europe, pod geslom „Ostani živ i spasi živote!“

U prosjeku, u Europi svakoga dana u prometu život izgubi 70 osoba. Stoga je cilj samoga projekta pridonijeti smanjenju broja smrtno stradalih osoba na europskim cestama provođenjem raznih preventivno-represivnih aktivnosti. Projekt se održava u suradnji s Europskom komisijom te se uvijek odvija istovremeno s Europskim tjednom mobilnosti.

Za vrijeme provođenja „Dana sigurnosti u prometu“, na području svih policijskih uprava u Republici Hrvatskoj provodit će se pojačane preventivno-represivne aktivnosti s ciljem suzbijanja najtežih prometnih prekršaja iz skupine „četiri glavne ubojice u prometu“:
 

• brzine,
• alkohola,
• nekorištenja sigurnosnog pojasa te
• nepropisne upotrebe mobitela za vrijeme vožnje.

20. rujna obilježit će se i Dan bez poginulih u prometu.

Tog dana će se, u svim policijskim upravama na području Republike Hrvatske, dodatno pojačati preventivno-represivne aktivnosti policije s ciljem suzbijanja najtežih prometnih prekršaja, uz maksimalni broj raspoloživih policijskih službenika i potrebne tehnike.

Cilj je smanjiti broj poginulih u prometu na nulu, barem na jedan dan - dan u kojem nitko neće poginuti na europskim cestama. Prošle smo godine zajedno uspjeli! – na Dan bez poginulih u prometu, u Republici Hrvatskoj nije bilo smrtno stradalih ni teško ozlijeđenih osoba.

Odgovornim ponašanjem u prometu spasimo živote i ove godine!




 
Ovog rujna, budi dio promjena! Pridruži nam se!

ROADPOL po prvi puta za vrijeme trajanja projekta provodi natjecanje za odabir najboljih fotografija koje promiču prometnu kulturu, edukaciju sudionika u prometu, izazivaju interes za podizanje razine ponašanja sudionika u prometu te promiču sam projekt.
 
Svi mogu sudjelovati

Svi sudionici u prometu, nacionalne i međunarodne organizacije te nevladine organizacije, odgojno-obrazovne ustanove, policija, privatne tvrtke i poduzeća, mogu sudjelovati dijeljenjem svojih najboljih fotografija s događaja u okviru projekta „Dani sigurnosti u prometu“.

Fotografije trebaju odgovarati tematici sigurnosti cestovnog prometa te zajedničkom cilju – bez poginulih osoba u prometu. Također, trebaju ilustrirati sam događaj, bez obzira na okruženje i program. Fotografije će biti klasificirane po kategorijama, npr. obrazovanje, privatne tvrtke i poduzeća, nevladine organizacije, policija, nacionalne i međunarodne organizacije...

Natjecatelji svoje fotografije na temu sigurnosti prometa na cestama trebaju postaviti na svoje račune na društvenim mrežama Facebook, Instagram, X i LinkedIn uz obavezno korištenje hashtaga #ZeroMeansLife i spominjanje ROADPOL-a dodavanjem @roadpol_eu ili @roadpol, ovisno na koju platformu objavljuju:
 

• na X-u: @roadpol_eu
• na Instagram-u: @roadpol_eu
• na Facebook-u: @roadpol
• na LinkedIn-u: @roadpol

Natjecatelji moraju postaviti fotografije tijekom ROADPOL-ove kampanje Dani sigurnosti u prometu od 16. do 22. rujna.

Alternativno se fotografije mogu dostaviti na e-mail adresu ROADPOL-a: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Pobjednici

Ocjenjivačko povjerenstvo odabrat će najbolje fotografije prema kriterijima kao što su kvaliteta fotografije i važnost sigurnosti na cestama, a pobjednici će biti objavljeni putem društvenih mreža do 2. listopada 2023.

Pobjedničke fotografije koristit će se sljedeće godine za promociju projekta „Dani sigurnosti u prometu“.

Proširite vijest o „Danima sigurnosti u prometu“ i postanite dio konstruktivnog dijaloga na društvenim mrežama uz hashtagove:  #ROADPOLSafetyDays #VisionZero #ZeroMeansLife.

Nije potrebno mnogo kako biste postali pravi heroji: poštujte prometne propise, pazite na sebe i druge sudionike u prometu.
 

OBILJEŽAVANJE 32. OBLJETNICE SPOMENDANA RUJANSKOG RATA
„SRCEM PROTIV ČELIKA“
1991 – 2023
Vodice, 16. rujan 2023.

Ove godine obilježava se 32. godišnjica Spomendana rujanskog rata kada je u rujnu mjesecu 1991. godine tzv. Jugoslavenska narodna armija potpomognuta domaćim Srbima napala šire područje Grada Vodica i Šibenika s namjerom da ih zauzme i tako Hrvatsku podijeli na dva dijela. Mnogo nadmoćnijem oklopljenom neprijatelju suprotstavili su se slabo naoružani hrabri branitelji. Srcem kontra čelika. Nakon teških borbi neprijatelj se povukao i Vodice i Šibenik su obranjeni. Srce je bilo jače od čelika.

U srcu su ostali duboki ožiljci, sjećanja i boli na one koji su svoj život utkali u stvaranje Hrvatske države. Obilježavanjem Spomendana rujanskog rata želi se sačuvati od zaborava dane ponosa i slave, a posvećeno je onima koji s nama ne mogu proslaviti blagdan slobode, iako su joj darovali svoje živote. Njihova hrabrost i žrtva neka bude pouka i nadahnuće svim budućim hrvatskim naraštajima.

U sklopu obilježavanja Spomendana rujanskog rata u subotu, 16. rujna na Trgu hrvatskih mučenika u 16.00 sati starta rekreativna biciklistička vožnja „Srcem protiv čelika“ u organizaciji BBK „Orlov krug“. Od 18.15 kreće mimohod hrvatskih branitelja od stare škole do Trga hrvatskih mučenika na kojem će se u 18.30 održati prigodni program uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata uz sudjelovanje Vodičke glazbe, Vodičkih mažoretkinja, Klape Bunari i Kulturne udruge Vodičke perlice.

Od 20.00 sati je prikazivanje filma Šime Strikomana „Vodice, Šibenik 91/92“ na Trgu hrvatskih mučenika, a u 20.45 sati koncert Ansambla Bonaca.