INFOVODICE

Kupnja novog blagovaonskog stola bi trebala biti uzbudljivo i ugodno iskustvo, pa ako je vaše prvo pitanje "kako odabrati blagovaonski stol?" onda ste došli na pravo mjesto. Započnite svoju potragu za blagovaonskim stolom na pravi način: sa sigurnošću da ćete godinama biti potpuno zadovoljni sa svojom kupnjom.

Kako odabrati blagovaonski stol?

Blagovaonski stol je investicija i razumijemo da se donošenje ispravne odluke ponekad može biti teško. Od osobnih preferencija do praktičnosti, postoji mnogo stvari o kojima treba razmisliti prije nego što počnete potragu za budućim blagovaonskim stolom, zbog čega smo odvojili vrijeme da pokrijemo sve ključne faktore u ovom vodiču za blagovaonski stol.

Koja je veličina blagovaonskog stola prava za mene? 

Možda se čini prilično jednostavnim izmjeriti svoj prostor i odabrati blagovaonski stol koji je prikladno manji od dimenzija prostora, no to nije toliko jednostavno. Zapravo trebate uzeti u obzir mnogo više od samih dimenzija prostora. 

S praktične strane, trebali biste osigurati najmanje 90 cm slobodnog prostora oko stola i minimalno 50-60 cm širine za svako mjesto. Ako ste već bacili oko na blagovaonske stolice koje su prilično velike, poput onih sa rukohvatima, onda će i to utjecati na mjere vašeg stola, stoga ne zaboravite usporediti njihove mjere.

Popularna opcija su blagovaonski stolovi sa 6 sjedala koji su obično dovoljno veliki za većinu obitelji, čak s prostorom za dodatne goste. Ako vam je ova opcija u ovom trenutku prevelika, onda bi blagovaonski stol sa 4 sjedala koji se razvlači za 6 osoba mogao biti idealan. Ali ako vaš blagovaonski stol rijetko ima više od dvije osobe, onda ga ne biste trebali povećati.

Ako radite s velikom površinom, moglo bi biti primamljivo odlučiti se za najveći mogući blagovaonski stol, ali to nužno nije najbolja ideja. Ako želite maksimalno iskoristiti svoj prostor, te ga ne želite pretrpavati, onda razmislite o tome što se još nalazi u prostoriji i koliko prostora vam je potrebno. 

Ako želite opremiti manji prostor, poput kuhinje, onda svakako potražite uski blagovaonski stol s uskim nogama kako ne biste dodavali nepotrebne centimetre. Alternativno, stol s postoljem bit će mnogo učinkovitiji od tradicionalnih četiri noge.

Ako se dvoumite između dimenzija, onda je najbolja ideja uložiti u blagovaonski stol na razvlačenje.

Koji je oblik blagovaonskog stola najbolji?

Mnogi domovi sa kuhinjom imaju pravokutni stol koji se gura uza zid radi uštede prostora, ali ovakvi se stolovi mogu izvući kada su vam potrebna dodatna sjedala. 

Okrugli kuhinjski stolovi još su jedan popularan izbor, nudeći malo više prostora za sjedenje za dodatne goste zahvaljujući nedostatku kutova. 

Odabir boje blagovaonskog stola

Kada je u pitanju boja, imate mnogo izbora, tako da je najbolje početi s postojećom ili budućom shemom boja.

Sivi, bijeli ili crni blagovaonski stol upotpunit će većinu blagovaonica, pa mogu biti pametan izbor ako često preuređujete. 

Drvo je najtradicionalnija i najprirodnija opcija, ali još uvijek postoji mnogo boja koje treba razmotriti, od hrasta do oraha. Za hrabrije osobe, postoje i blagovaonski stolovi u boji, uključujući crvenu ili plavu, dok metalik završni slojevi poput mesinga u posljednje vrijeme postaju sve popularniji. 

Ukoliko se ne možete odlučiti za boju, još jedna od opcija za vas može biti i blagovaonski stol od prozirnog stakla. Ako vam ni to ne pomaže u vašem odabiru, onda možete uskladiti boje stola sa bojom namještaja kojeg već imate, bilo da je to tv stalak ili stolić u dnevnom boravku. 

Kao i svake godine i ovog listopada u našoj školi obilježeni su Dani zahvalnosti za kruh i plodove zemlje. Na svečanosti koja je održana danas u školskoj dvorani sudjelovali su učenici od 1. do 4. razreda, a uz njih i njihovi učitelji, roditelji i zbor škole OŠ Vodice.

Vodički župnik, don Franjo Glasnović blagoslovio je sve nazočne, kruh i sve plodove, a učenici su izveli program kojim su posjetili na važnost kruha.

Učenici su uz podršku roditelja i učitelja i nesebičnu pomoć svojih baka, zahvalnost prirodi izrazili maštovitim i ukusnim krušnim proizvodima i kolačima. Uživajte u njihovim radovima dok pregledavate fotogaleriju.

Kao što je poznato, dramska radionica Kulturne udruge Tribunj je jedna od najaktivnijih radionica Šibensko-kninske županije s najviše projekata za djecu i najviše nastupa. Od raznih natjecanja za djecu i mlade, odlučili su ovaj put organizirati "Dan tradicijske nošnje i pisme" u suradnji s Kulturno umjetničkom udrugom Zora iz Betine i Udrugom građana Krč iz Primoštena.

Osamdesetih godina, čekajući vapor za Prvić i Zlarin, uz Šoltu svoja najdraža škoja, Vesna Parun bi ispijala kavu u nekoć kultnoj kući slastica na vodičkoj rivi. U društvu svog dobrog prijatelja Branka Pejnovića. Svega nekoliko metara udaljena od zgrade Stare škole. Zgrade u kojoj je otprije nešto više od osam godina smještena vodička knjižnica.

Sinoć je naša najveća poetesa ušetala u tu knjižnicu. Ušetala je kroz stihove njenih kolegica Mirjane Zeman i imenjakinje Vesne Štulić. Njih dvije su okupljenima u multimedijalnoj dvorani predstavile svoje zbirke pjesama, a i jednu skupnu. Naslovljenu „Sto ruža za Vesnu Parun“, u kojoj su osim stihova njih dvije i stihovi Sanijele Matković i Zorana Sove.

Užitak je bio slušati pjesme ovo četvero pjesnika. A i pjesmu Vesne Parun „Ti koja imaš nevinije ruke“, njenu najpoznatiju pjesmu koju je sinoć kazivala moderatorica večeri Sanja Radin-Mačukat, ravnateljica Gradske knjižnice Vodice. Na gitari ih je pratio maestro Damir Fržop pa su izgovorene riječi još ljepše zvučale.

Večer su uljepšale i Vodiške Perlice. Gospođa Tatjana Roca i njene Perle u ženskim narodnim nošnjama. I Ive Franin u muškoj.

Vodički napjevi, gitara i poezija dviju sjajnih pjesnikinja. Sve na jednom mjestu. A, u jednom trenu pomiješani i s zvucima procesije koja je prolazila pored Stare škole povodom 601. godišnjice crkve Sv. Križa na Starom groblju.
Baš lijepo.

Hvala dragim gošćama iz Nina i Zagreba na dolasku u Vodice. Arhivistici Vesni Štulić, po majci šepurinskih korijena, i umirovljenoj profesorici tjelesne kulture Mirjani Zeman, koja je stigla u pratnji svog supruga.

Inače, tiskanje zbirke „Sto ruža za Vesnu Parun“ potpomogao je i Grad Vodice. Autorice su iskoristile sinoćnje druženje kako bi na tome zahvalile gradonačelniku Anti Cukrovu. Šepurinski korijeni…

Piše i foto: Ivica Bilan

Poznati šibenski zlatar Ljazer Čivljak novi je predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije. Potvrdio je to za ŠibenikIN Joso Smolić, predsjednik u dva prošla mandata, koji je postao dopredsjednik Županijske obrtničke komore.

- Ni po statutu nisam mogao na tu funkciju više od dva puta, ali to nije ni važno. Gospodinu Ljozeru, iskusnom obrtniku, sad sam desna ruka i uvijek se može osloniti na mene – rekao nam je Joso Smolić.

Sve je to odlučeno na Izbornoj skupštini održanoj 10. listopada.

Smolić je i dalje predsjednik Udruženja obrtnika grada Šibenika, kao i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Podsjetimo, Ljazer Čivljak je kreator unikatnog suvenira šibenskog botuna, a i vlasnik je zlatarnice u Kalelargi.

Također i Šibenčanima dobro poznato i cijenjeno lice.

Dramska radionica Kulturne udruge Tribunj je jedna od najaktivnijih radionica Šibensko-kninske županije s najviše projekata za djecu te s najviše nastupa. Od raznih natjecanja za djecu i mlade, odlučili su ovaj put organizirati "Dan tradicijske nošnje i pisme" u suradnji s Kulturno umjetničkom udrugom Zora iz Betine i Udrugom građana Krč iz Primoštena.

U nastupu će sudjelovati razne folklorne i umjetničke skupine Zadarske i Šibensko-kninske županije kako bi prikazali ljepotu svojih nošnji, ali i klapsko pjevanje. Nastup, koji će biti humanitarnog karaktera i posvećen Karmelu Jakovljeviću, održat će se 29. listopada u prostorijama Kulturne udruge Tribunj s početkom u 17:30 sati.

Također, u pripremi je i projekt skulpture djevojčice koja prodaje školjke, a koji će biti za nekoliko dana prijavljen na natječaj Šibensko-kninske županije.

- Ova vrsta skulpture ne postoji nigdje u svijetu pa će biti jedno originalno djelo, koje će predstavljati svu djecu naše Šibensko-kninske županije pa čak i čitave Dalmacije. Poznato je da već godinama djeca rone školjke i prodaju ih na raznim šetnicama, zatim pokraj crkvi, na plažama..., kako bi sebi mogla u ljetnim mjesecima kupiti sladoled ili neku drugu sitnicu. Na taj način od "malih" nogu stvaraju radne navike i mi ih kao odrasli ljudi moramo u tome podržavati - kazala nam je Lucija Cvitan iz Kulturne udruge Tribunj.

Nakon toga projekta slijedi izrada dokumentarnog filma "Kako su živjeli naši stari", u kojem će svakako sudjelovati osobe starije životne dobi iz raznih dijelova naše županije.

- Ako mi kao mladi ljudi izgubimo sjećanja na naše starije, na naše pretke, izgubili smo sve. Svi mi zajedno moramo u srcu nositi dobrotu,snagu i poštenje naših starijih jer oni su i vrijednost našeg života - zaključila je na kraju Cvitan.

Izvor vijesti: Slobodna Dalmacija / Šibenski list

Nastavno na spomenuto, provodi se interni natječaj na temu „Šetam i fotkam!“ za sve učenike srednjih škola, s ciljem poticanja promocije prirodnih, kulturnih i ostalih bogatstava naše županije ( svoga grada / mjesta ). Ovom aktivnošću želimo potaknuti mlade osobe iz naše županije da pokažu kako vide svoj kraj, a što će nama u konačnici biti jedan značajan input u kreiranju daljnje promocije županije prema ciljnim skupinama mladih.

Na natječaj se mogu javiti svi zainteresirani učenici, na način da dostave 3 različite fotografije svoga kraja, slikane mobitelom ili foto aparatom. Motiv fotografije može biti neka prirodna, kulturno-povijesna atrakcija ili neki detalj koji je važan, neobičan ili jednostavno zanimljiv.

Fotografije se šalju na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. s napomenom „prijava na natječaj Šetam i fotkam!“

Rok za dostavu fotografija je 27. listopada, a konačan pobjednici ( njih 5 ) će biti objavljeni na stranici TZŽ Šibensko kninske www.dalmatiasibenik.hr najkasnije 08. 11. 2022.

Pobjednike ovog natječaja ćemo nagraditi besplatnom foto radionicom kod renomiranog hrvatskog fotografa Damira Hoyke, na kojoj će naučiti tajne i trikove majstora fotografije. - porućuju iz TZ

PROSLAVA DANA POSVETE STARE CRKVE SV. KRIŽA NA PUNTI U VODICAMA 19. 10. 2022.

Potaknuti prošlogodišnjim slavljem Jubileja 600. obljetnice posvete stare crkve sv. Križa na Punti i starom groblju, kao i slavlja blagoslova obnovljene crkve koju smo potpuno uredili i restaurirali 2021. sa željom da se ta tradicija i dalje nastavi i ove godine smo upriličili slavlje dana posvete crkve.

Slavlje je započelo hodočasničkom procesijom iz župne crkve i nastavljeno hodom i molitvom svete krunice ulicama našega Grada. Procesija je bila znak našega zemaljskoga i vjerničkog hoda, jer smo kao Crkva – okupljeno je bilo mnoštvo vjernika: djece, skauta, pripravnika na svetu Krizmu, mladih, pjevača, roditelja, obitelji, naših starih – putujući Božji narod koji ide prema vječnoj domovini. Hodočasnički hod i procesiju pratila je molitva sv. Krunice u kojoj su svi sudjelovali molitvom i pjesmom te tako, u ovom mjesecu posvećenom sv. Krunici, posvjedočili i svoju vjeru ulicama našega grada.

Na starom groblju, na punti Križa, u staroj crkvi sv. Križa koja tamo stoji više od šest stoljeća, čuva našu vjeru, povijest i kulturu, povezani u duhu s našim pređima, i u molitvi za njih, proslavili smo svetom Misom dan posvete crkve i zajedništvo vjere koje nas izgrađuje i povezuje kao živu Crkvu, zajednicu Isusovih učenika koja slavi sveta otajstva.

Proslava i dan posvete crkve, radosni je događaj koji je ujedinio mnoge generacije vjernika i župljana, ujedno nas duhovno povezao sa našim pređima, te nas potaknuo na daljnje življenje i svjedočenje kršćanskog života i odgovornosti prenošenja vjere i baštine budućim naraštajima.

don Franjo Glasnović

Bliži se kraj listopada, a još uvijek je toplo. I danas je svanuo vedar i sunčan dan koji je izmamio podosta ljudi da se okupaju i sunčaju na plaži.

Oni koji su uživali u kupanju u kasnom listopadu, rekli su da je temperatura mora još uvijek visoka.

Iako je bura, mjerne stanice servisa Šibenik meteo kažu da je današnja temperatura zraka bila 27, a mora 22 C

Pogledajte galeriju

''Ne podržavam tu ideju. Zato što ne podržavam upetljavanje Hrvatske u ovaj rat više nego što treba. Konkretni smo i solidarni i to je to. Kao državni zapovjednik neću to odobriti. Ali nisam čuo za prijedlog. No to mi se ne sviđa'', rekao je predsjednik na mogućnost da se na području Hrvatske obučavaju ukrajinski vojnici

''To je dovođenje rata u Hrvatsku. Na ovoj nesreći ukrajinskih ljudi profitiraju mnogi paraderi i ljudi niskog morala'', smatra Milanović.

Upitan što ako ministarstvo bude suglasno s tom idejom, rekao je kako on već sada unaprijed kaže ''ne idimo u to''.

''A za sve ono što mislimo donirati, na to nemam utjecaja, to određuje Vlada. Poslali su mi dopis da dam prethodno mišljenje, ja to podržavam samo ako ćemo vrlo jasno dobiti zamjenska sredstva. Lišavanje krvotoka hrvatske obrane, odnosno mišičnog-živčanog sustava, to ne mogu dozvoliti. Hrvatska obrana je na prvom mjestu, onda dugo dugo ništa, onda NATO i onda sve treće'', kazao je Milanović.

Kazao je kako obučavanje stranih polaznika za rat u trećoj državi mora on odobriti. Naglasio je da postoje granice nacionalne sigurnosti, a da oni koji podržavaju takvo obučavanje kod nas, da se trebaju otići boriti u Ukrajinu.

''Nakon turske, ukrajinska je praktički najjača NATO-ova vojska u Europi. Nije NATO-ova, ali je praktički NATO-ova je to sve NATO i neke članice NATO-a održavaju, financiraju i obučavaju. NATO je de facto 100 posto uključen u rat u Ukrajini. Protiv toga neću govoriti ništa, to je tako'', rekao je.

No naglašava bit će protiv bilo kakvog daljnjeg hrvatskog angažmana.

Izvor: RTL