INFOVODICE

U utorak 18. listopada započela je manifestacija “Camino Šibenik tjedan” gdje hodočasnici iz cijele Hrvatske i nekoliko europskih zemalja pohode po prvi put ovu novu rutu te upoznaju se s bogatom baštinom i prirodnim ljepotama Šibensko kninske županije.

Poštovani roditelji,
Kako sam najavio na poukama djeci, susret za roditelje biti će:
Ponedjeljak, 24. 10. u 19.30h u ž. crkvi za roditelje učenika 8a i 8b
Srijeda, 26. 10. u 19.30h u ž. crkvi za roditelje učenika 8c i 8d i 8e
Ukoliko neki od roditelja ne mogu kada je određen susret prema rasporedu za njihovu djecu, mogu doći u ponedjeljak ili srijedu.
župnik , don Franjo Glasnović

Uslijed povećanja cijena plina i neizvjesnosti oko dostupnosti energenata zbog rata u Ukrajini, neki su se domaći ugostitelji odlučili na neobičan potez.

U jednom zagrebačkom kafiću dodatno se naplaćuje sjedenje pod grijalicama, prenosi RTL. Kava s grijalicom 14 kuna, a bez 12. Svaki gost koji želi sjediti na terasi ispod upaljene grijalice, mora uz račun za konzumaciju platiti i dodatne dvije kune za grijanje.

Zimska kava mogla bi postati skuplja jer taj će primjer, doznaje RTL, slijediti mnogi.

"Smatram da su grijalice vani luksuz, po zimi. Mi imamo dovoljno unutrašnjeg prostora, ako netko stvarno želi biti vani na friškom zraku, mi ćemo njemu upaliti grijalice, ali taj dio troška jednostavno moramo prenijeti krajnjem korisniku", rekao je Ivan Orešković, vlasnik ugostiteljskog objekta.

Na ovaj potez vlasnik se odlučio zbog trostruko većih računa za struju, koji su narasli 200 posto. Jedan kilovat lani je plaćao 55 lipa, a ove godine jednu kunu i 65 lipa.

"Vani se sjedi 30 minuta u prosjeku, mi smo do sada preuzimali taj trošak na sebe. Svaka grijalica po satu troši otprilike 2 kilovata, to bi bilo 2 puta 1,6 što je 3,2 kune – mi smo to prije plaćali jednu kunu. Mi smo tu razliku prebacili na goste, a osnovni dio troška zadržavamo na sebi", pojasnio je.

Oni koji ne žele dodatno platiti sjedenje na grijanoj terasi, mogu ući u kafić na toplo. Ovakav recept za smanjenje troškova ali i opstanak, primijenit će mnogi ugostitelji, prenosi RTL.

"Što se tiče samih iznosa – hoće li to biti 2 kune, 5 kuna ili možda 50 lipa, to definitivno ovisi o odluci poduzetnika koji organizira posao u ovom trenutku. Jednako tako sam siguran da poduzetnici vode računa o iznosima koje naši građani mogu platiti", istiće Ivan Tadić, tajnik Udruženja ugostitelja Zagreb.

Ipak, za neke ugostitelje naplaćivanje grijanja zadnja je opcija.

"Ne možemo dizati cijene da pratimo troškove, i sad to treba pokrivati na razne načine. Ja ću to izbjegavati maksimalno, odnosno konkretno što se tiče grijalica na terasama, nećemo ih naplaćivati ali razumijem svakoga od kolega koji to napravi", istaknuo je Leonard Topić, vlasnik restorana u Zagrebu.

Vlasnik kafića koji će naplaćivati grijalice lani je terasu grijao na plin, ali to mu sada više nije rješenje.

"Jedna grijalica potroši otprilike jednu bocu dnevno, imali smo dvije grijalice. Mjesečno smo ih plaćali od 3 do 6 tisuća kuna, ovisno kako ih koristite", objasnio je Orešković.

U ponedjeljak, 24. listopada, utorak, 25. listopada i srijedu 26. listopada u Kulturnom centru Vodice, s početkom u 19.30 sati, održat će se projekcija dokumentarnog filma „Svitanje u Kalkuti“.

Film „Svitanje u Kalkuti“ redatelja José Marije Zavale himna je o maloj, ali i velikoj ženi, koja je svoj život posvetila najsiromašnijima među siromašnima.

Ono u čemu nas sveta Terezija iz Kalkute poučava jest spoznaja da je glavni grad Indije i danas posvuda prisutan. I u vašem gradu postoji jedna Kalkuta u kojoj ljudi žive loše i potrebna im je Ljubav (pisano velikim Lj).

U brzom tempu trilera „Svitanje u Kalkuti“ prikazuje preplet svjedočanstava šestero ljudi, koji i danas riskiraju svoje živote na najudaljenijim mjestima planeta da bi svjedočili i ljubili Krista prema duhovnosti Majke Terezije.

S prekrasnom izvornom indijskom glazbom film će zasigurno dirnuti srca mnogih gledatelja, osobito onih koji u svojoj zoni komfora zanemaruju ono što se događa s druge strane stvarnosti.

Ta dramatična svjedočanstva mnoge će duboko dotaknuti.

Ulaznica 20 kuna.

https://www.youtube.com/watch?v=XOz9dvZnRps

https://book.hr/zavala-poznam-ljude-koji-su-nakon-sto-su-pogledali-svitanje-u-kalkuti-promijenili-svoj-zivot/

U emisiju "Županijski bagatin" koju vodi i uređuje Lucija Cvitan gost je bio zamjenik gradonačelnika Šibenika i potpredsjednik županijskog HDZ-a, Danijel Mileta.
Pogledajte što je Mileta rekao o obnovi Gradske vijećnice, o privatnim i vjerskim vrtićima, zatim o funkcioniranju javnog gradskog prijevoza u Šibeniku, također i o obnovi škole u Vrpolju i drugim temama važnim za Grad Šibenik.

U više navrata smo pisali i upozoravali na neodgovorne građane koji bacaju krupni ali i sitniji otpad na mjesta koja nisu predviđena za to i nadali se da ćemo biti odgovorniji. Objavu koju je postavila naša sumještanka Grozdana ukazuju na još jedan ekocid.

U zgradi šibenskog Veleučilišta održana je danas 14. sjednica Županijske skupštine Šibensko-kninske županije s ukupno 31 točkom dnevnog reda. Sjednicom je predsjedao potpredsjednik Skupštine Branko Dželalija.

Po završetku aktualnog sata, prihvaćen je prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Šibensko-kninske županije za 2022. kojim su preraspodijeljena sredstva iz područja zdravstva i školstva.

Županijski vijećnici usvojili su i Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Šibensko-kninske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine, kao i Prijedlog Odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Šibensko-kninske županije političkim strankama i nezavisnim vijećnicima Županijske skupštine Šibensko-kninske županije za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.

Većinom glasova prihvaćen je i prijedlog izmjene Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva kao i Prijedlog II. izmjena Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu Šibensko- kninske županije za 2022. godinu, a usvojen je i Prijedlog Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Šibensko-kninske županije.

Vijećnici Županijske skupštine dali su suglasnost za kreditno zaduživanje Šibensko-kninske županije radi provedbe projekta „Sustav javnog navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac“, kao i za provedbu EU projekta „Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku – 2. faza“.

Prihvaćen je i Prijedlog Odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Šibensko-kninske županije, a ravnatelju Opće bolnice Šibensko-kninske županije dana je suglasnost za zaključivanje ugovora za nabavu.

Većinom glasova vijećnika prihvaćen je i Prijedlog II. izmjena Financijskog plana Županijske uprave za ceste na području Šibensko-kninske županije za 2022. godinu i projekcije financijskog plana za 2023. i 2024. godinu.

Prihvaćen je prijedlog Odbora za izbor i imenovanje te su vijećnici Županijske skupštine dali pozitivno mišljenje na prijedlog imenovanja Sandra Santinija načelnikom Policijske uprave šibensko-kninske.

Izvješće o radu župana za razdoblje od siječanja do lipnja 2022. godine vijećnici primili na znanje.

Hrvatska definitivno nije zemlja s najviše kaosa na prometnicama na svijetu, no svejedno se redovito događaju rizični manevri koji ugrožavaju sigurnost svih uključenih u promet.

Vožnja automobila jedna je od najodgovornijih aktivnosti u koje možete biti uključeni. Pred vama je uvijek bezbroj odluka koje morate donijeti, a jedna kriva može rezultirati nesporazumom ili čak sudarom, uz koji idu materijalne, a nekad i zdravstvene posljedice.

Pogriješiti za volanom sasvim je normalno i događa se svakome, zbog čega je uvijek važno držati razmak i ne donositi odluke u zadnji čas, kako bi eventualne loše odluke prošle bez posljedica.

No, u Hrvatskoj viđamo na cesti i one koji zaista ne razmišljaju mnogo dok voze i nadaju se da će im se svi maknuti s puta te ih tako zaštititi od njihove neodgovornosti.

Takvih pojedinaca nije mnogo, ali dovoljno da svakog dana bude pokoji incident, a ovo su najgori manevri koji vozač može izvesti, vozeći se hrvatskim prometnicama...

Krivi smjer i polukružno okretanje

Dobro znamo da se na vrhu suludih vozačkih manevara definitivno nalazi vožnja u krivom smjeru. Ako to izvedete na autocesti, u velikoj ste nevolji, ali svejedno više od 50 vozača godišnje napravi ovaj prekršaj u našoj zemlji.

Važno je također naglasiti da je vožnja u suprotnom traku opasna čak i ako se radi o gradskoj prometnici i distanci od tek stotinjak metara, kojom pokušavate skratiti put do kuće. Prije ili kasnije ćete naletjeti na drugo vozilo, a frontalni sudar nikad nije ugodan.

Vožnja u rikverc na istoj je razini. Možda u Nizozemskoj postoje utrke tome posvećene, no u stvarnom svijetu kretanju unazad nema mjesta na prometnicama, osim ako se ne radi o distancama od tek nekoliko metara. Ako ste kasno uočili neki parking, radije napravite krug, nego da jurite prema njemu unazad.

A u kategoriju izuzetno opasnih manevara spada i polukružno okretanje. U zemljama s najluđim zakonima, koji uključuju i one prometne ovaj potez dozvoljen je čak i na najbržim cestama te dovodi do bezbroj fatalnih sudara. Takozvani U-turn bio je dozvoljen i u Hrvatskoj na autocestama još devedesetih, no danas srećom više nije.

U gradskim sredinama polukružno okretanje mnogima je i dalje sasvim normalna stvar, no morate znati da najčešće ulazite u traku kojoj prometuju vozila velikom brzinom pa dobro provjerite situaciju prije nego što dovršite ovaj manevar...

Neodgovorno uključivanje i suluda pretjecanja

U kategoriju opasnih manevara svakako spada i uključivanje na prometnicu bez provjere dolazi li drugo vozilo. Bilo da se priključujete na rikverc ili sprijeda, morate uvijek provjeriti je li sve iza vas čisto, kako biste mogli izaći na glavnu cestu, s tim da je pametno biti na oprezu čak i ako ste vi na glavnoj prometnici, u situaciji kada se spaja s drugom cestom.

A posebna kategorija opasnih manevara su nerazumna pretjecanja i prestrojavanja. Tu se svašta može vidjeti u Hrvatskoj, čak i da vas netko pokuša proći pri skretanju ulijevo na semaforu, kao da vozite utrke po tijesnim ulicama Monte Carla.

Još opasnije od ovog suludog manevra svakako je pretjecanje automobila koji je stao zbog pješačkog prijelaza, što je dosad uzrokovalo neke od najgorih sudara u našoj zemlji.

Opasna odluka je i pretjecanje uoči zavoja, u kojem ne vidite tko dolazi iz suprotne trake, a definitivno i svaki oblik gradskog "slaloma", u kojem se probijate konstantnim prestrojavanjem u punoj brzini.

Priču o suludim pretjecanjima zaokružujemo prolascima pokraj vozila zaustavnom trakom na autocesti, koje je obično grbava, prašnjava i može vam se lako dogoditi da izgubite kontrolu ako raspalite brzinom većom od 150 km/h, čak i ako se radi o vrhunskim automobilima o kakvima piše portal Vozim.

Pretjerano ubrzanje također može predstavljati opasnost za vas i druge sudionike u prometu. Može biti primamljivo pokušati automobil impresivnih performansi maksimalno "nagaziti", kako biste vidjeli njegove mogućnosti, no ako to radite na naseljenom području ili u prometnoj gužvi, to također spada među izuzetno rizične manevre, jer velika brzina maksimalno smanjuje vrijeme koje imate na raspolaganju za reakciju, ako se pred vama dogodi nešto nepredviđeno.

Za kraj, moramo naglasiti da opasan manevar može također uključivati sporu i neodlučnu vožnju pa i davanje prednosti nekom na sporednoj cesti, dok se vozite brzom prometnicom. O naglom kočenju da i ne govorimo.

U svakom slučaju, dok vozite automobil najbolje je uvijek donositi razumne odluke, u skladu s ponašanjem ostalih sudionika u prometu, kao i aktualnim prometnim pravilima. Dodajte tome držanje komotnog razmaka u odnosu na vozilo ispred i smanjit ćete izglede da vam se dogodi sudar na minimum...

 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će do kraja 2022. godine provesti postupak brisanja jahti i brodica upisanih u Upisnik brodova Republike Hrvatske, čiji vlasnici dvije godine uzastopno nisu platili naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.

Stoga se ovim putem ponovno pozivaju svi vlasnici da, najkasnije do 15. prosinca 2022. godine, podmire svoja dugovanja ili dostave potvrde o provedenim uplatama ukoliko su naknade plaćene, ali nisu ispravno evidentirane.

Popis imena i/ili oznaka svih jahti i brodica za koje ovo Ministarstvo nema evidentiranu uplatu za 2020. i 2021. godinu moguće je pronaći na internetskoj stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na Elektroničkoj oglasnoj               ploči upisnika brodova.  

Tijekom 2021. godine, sukladno odredbama Pomorskog zakonika, brisano je ukupno 8.551  brodica i jahti, dok se prema trenutnom stanju dugovanja u 2022. godini očekuje brisanje ukupno 8.829 brodica i jahti.

Napominjemo i kako se jahte i brodice, koje su brisane temeljem odredbi o neplaćanju zakonom propisanih naknada, mogu ponovno upisati u upisnik brodova isključivo u postupku prvog upisa, koji podrazumijeva i utvrđivanje tehničke prihvatljivosti i usklađenosti s trenutno propisanim tehničkim standardima koji se odnose na nove jahte i brodice.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Tako nalaže Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“, ali i naša savjest. Plastici odbačenoj u prirodu trebat će petsto godina da se razgradi, kao i konzervi, a organski otpad, pamuk i papir razgrade se za najviše šest mjeseci. Kada govorimo o krškom području kao što je Nacionalni park „Krka“, opasnost je tim veća kada razgrađeni otpad dospije u porozno tlo, a potom, podzemnom mrežom, u vodu.

Zato je vrlo važno da otpad odlažemo na za to predviđena mjesta. Sav srednji ili veći otpad koji se pojavi u kućanstvu treba zbrinuti na primjeren način. Radi odvoza i zbrinjavanja takve vrste otpada možete kontaktirati komunalnu službu, koja će vam dati raspored besplatnog odvoza takvog otpada ili vam reći kako ga možete zbrinuti po hitnom postupku

https://www.npkrka.hr/hr/2022/10/21/priroda-nije-odlagaliste-evo-kako-i-gdje-besplatno-zbrinuti-otpad/.

Kako bi područje Nacionalnog parka „Krka“ ostalo sačuvano u svojoj izvornosti, neokrznuto negativnim čovjekovim utjecajem, ljubazno molimo lokalno stanovništvo i posjetitelje da ne bacaju otpad u prirodu, a nadležne službe da prijave svako neprimjereno odlaganje otpada, kako bismo, u suradnji s komunalnim službama gradova i općina koje gravitiraju Parku, na vrijeme reagirali, otklonili otpad i otkrili neodgovorne pojedince koji su počinili prijestup, što, prema Zakonu o zaštiti prirode, odlaganje otpada u prirodu jest. Iz tog razloga čuvari prirode Nacionalnog parka „Krka“ mogu ispisivati kazne, a, kako bismo dodatno zaštitili prirodu i obuhvatili što veće područje, na području Parka uveden je i videonadzor.

Dugogodišnjim akcijama i aktivnom komunikacijom s lokalnim stanovništvom, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ nastoji produbiti svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje. Svake godine sudjelujemo u Zelenoj čistki, zajedničkoj jednodnevnoj akciji čišćenja nelegalnih odlagališta otpada, najvećem volonterskom ekoprojektu u Hrvatskoj, koji okuplja aktivne građane i organizacije, a dio je velike globalne akcije World cleanup, pokrenute 2008.

Također, kako bismo ukazali na važnost zaštite prirode i očuvanja okoliša, provodimo brojne samostalne akcije čišćenja i edukativne radionice s djecom u prirodi. Upoznajemo živi svijet koji nas okružuje i učimo reciklirati kako bismo odgovornim ponašanjem doprinijeli očuvanju bioraznolikosti koju ostavljamo u zalog budućim generacijama.