Hrvatski izumitelj, jezikoslovac, polihistor, filozof, biskup i diplomat Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Rođen je u Šibeniku 1551. godine. Djetinjstvo je provodio u obiteljskom ljetnikovcu na otoku Prviću. Školovao se u Požunu i Padovi. Godine 1575. primljen je u hrvatsku bratovštinu sv. Jeronima u Rimu. Obnašao je dužnost tajnika cara Rudolfa II. u Pragu. 1594. godine napušta tu dužnost te živi u Šibeniku, Rimu i Veneciji. Rim napušta 1615. zbog bolesti te se u želji za povratkom u rodni kraj zaustavlja u Veneciji. Ugroženo zdravstveno stanje nije mu dopuštalo nastavak putovanja u rodni Šibenik. U Veneciji piše dodatak oporuci po kojem želi biti pokopan na otoku Prviću. Po vlastitoj oporučnoj želji Faustovo tijelo je dopremljeno i sahranjeno u crkvi. Sv. Marije od milosti u Prvić Luci.
Povijest Vrančića najviše pamti po izumu padobrana ili kako ga je on nazvao letećeg čovjeka-Homo volans. Za razliku od da Vincijevog piramidalnog padobrana Vrančićev padobran je pravokutnog oblika. Tijelo padobranca je užetom pričvršćeno za konstrukciju što omogućava padobrancu lakši i sigurniji doskok. Izum padobrana je jedan od 56 izuma, konstrukcija i sprava koje je Vrančić opisao 1615. u svom najznačajnijem djelu Machinae novae. Ostala važnija djela su Rječnik pet najuglednijih jezika Europe, Život nekoliko izabranih divic, Logica nova, Eticha Christiana.