Zagrepčanima su predstavljeni korizmeni i uskršnji napjevi koje njeguje Crkveni zbor Župe Našašća Svetog Križa Vodice, a gosti događanja bio je Mali zbor crkvenih i dalmatinskih pjesama iz Prvić Luke. U sklopu ove manifestacije, u prostorijama Matice hrvatske bile su postavljene fotografije 'Vodičkih žudija' akademskog snimatelja i fotografa Šime Strikomana te video-zapis s procesije Velikog petka u Vodicama.
Dvorana Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu, ovaj je put bila popunjena do kraja, a tražila se je i stolica više. Odazvali su se naravno Vodičani i Prvičani iz Zagreba, ali i veliki broj ljubitelja glagoljice. Neki od njih upravo su za ovu prigodu stigli iz Krašića, a svojom nazočnošću događanje je uveličao i akademik Josip Bratulić, filolog, istraživač našega glagoljaštva i profesor starije hrvatske književnosti koji je neposrednim stilom uveo u pokretnu riznicu hrvatske kulturne baštine.
O ulozi Matice hrvatske u promicanju glagoljaške baštine govorila je Biserka Draganić, pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo, dok je Kristina Repar, predsjednica Društva prijatelja glagoljice, predstavila ovu udrugu koja je ovih dana obilježila svoju 25. obljetnicu postojanja te upoznala prisutne o Mješovitom pjevačkom zboru Bašćina kojeg je utemeljio franjevac trećoredac fra Izak Špralja.
Glazbeni dio programa započet je s pjesmama koje je izveo Mali zbor crkvenih i dalmatinskih pjesama iz Prvić Luke. Za glagoljaštvo je upravo Prvić Luka bila jako značajna jer je ovdje od sredine 15. pa sve do sredine 20 st. djelovao samostan franjevaca trećeredaca glagoljaša. Mnoge ove starinske korizmene i velikotjedne napjeve odlikuje arhaična melodika, a pjevalo se je po pamćenju i predajom ih prenosili na nova pokoljenja pojasnio nam je dr.sc. Dragan Nimac, urednik izdanja „Pjevana baština: Pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji" (serijal za 8 naselja - video- (DVD) i audionosači (CD) među kojima su prezentirani Vodice i Prvić, 2008.).
U nastavku se je Crkveni zbor Župe Našašća Svetog Križa Vodice predstavio s nekoliko pjesama karakterističnim za pasionsku baštinu koji se i danas pjevaju u vodičkoj crkvi kao što je pjesma „Smiluj se meni Bože (Obredi Velikog tjedna), Puče moj – pjesma koja ima jedinstvenu melodiku, djeluje kao plač, a nema veze s koralom, i prema g. Eugenu Roci, nema je drugdje u okolici Vodica, ili dalje. Predstavljena je i pjesma „Kraljeve iđu zastave" koja je na neki način glazbeni identitet Vodica.
U završnom dijelu događanja zapjevali su i „glagoljaši" pjevači iz publike, a Josip Mateša - Jole, vodički svestrani umjetnik, dodano je sve razveselio svojim prigodnim pjesmama i suvenirima u obliku glagoljaških slova napravljenim od maslinova drveta koje je darovao zaslužnim organizatorima događanja.
Druženje s Crkvenim zborom Župe Našašća Svetog Križa Vodice nastavljeno je i sutradan, u nedjelju, 11. ožujka. Oni su bili gosti na misi u crkvi sv. Kvirina na Pantovčaku koju je predvodio vodički župnik don Franjo Glasnović. Time je ovaj boravak u Zagrebu, osim kulturnom misijom, bio zaokružen i s vjerničkim duhom i događajem, u što je bilo uključeno i hodočašće u Krašić, rodno i mjesto preminuća bl. Alojzija Stepinca, gdje su slavili sv. Misu, koju je predvodio župnik don Franjo, a pjevački zbor pjevao na njoj te posjet Zagrebačkoj prvostolnici – katedrali i grobu blaženoga Alojzija Stepinca smještenom u sredini kora zagrebačke prvostolnice na kojem su se pomolili.
Tekst napisala: Tončika Cukrov
Foto: Župa Vodice i Ante Klecina
