Ovaj „starac“ iz Jadrolinijine flote mnogim je stanovnicima šibenskog kraja i više od pruge koja povezuje otoke s “krajem”, slaže se i ravnatelj Muzeja Grada Šibenika, Željko Krnčević
– Svakako podržavam ovaj prijedlog. U ovom osvrtu krenut ću od toga da će zasigurno u dokumentaciji o prijedlogu zaštite biti niz činjenica važnih u ovome izuzetno dobrom i hvalevrijednom naumu za očuvanje nečeg što je daleko više od običnog broda. A to je naš Tijat. Podsjetimo se samo nakratko značaja broda i plovidbe našim Morem.
“Tijat” je više od broda, on je BROD MUZEJ
Mislim da bi on svoj “životni put” trebao nastaviti u šibenskom arhipelagu (a možda i šire), kao BROD MUZEJ. Brodu koji bi živio, prevozio putnike, turiste, učenike, studente i znatiželjnike i pričao priču o sebi, o otocima i “bodulcima”, o kulturnoj baštini kojom su naši otoci i mjesta koja je Tijat spajao itekako bogati. Uz to, nudeći i gastronomske užitke. Zamislite što se sve može vidjeti na: (navodim samo dio bogate baštine) – Krapnju (spužvarstvo), Zlarinu (koraljarstvo), Prviću (Vrančić), Kapriju (maslinarstvo), Žirju (arheološki i etnološki lokaliteti). Pa onda mjesta koja je Tijat spajao prije izgradnje mosta – Vodice, Zaton, Skradin. A gdje su još Kornati, pa i druga otočna i obalna mjesta. – kaže Krnčević za portal morski.hr
Zato, moramo se ponositi prošlošću našeg Tijata, ali se i zagledati u njegovu “muzejsku budućnost” – zaključuje ravnatelj Muzeja Grada Šibenika, Željko Krnčević.