Iako tako iscrtanog novog upravnog zemljovida još nema, barem ne iz službenih krugova, iz dosad dostupnih informacija proizlazi da bi pet slavonskih županija činilo jednu mega županiju, dok bi se u Dalmaciji formirale dvije nove "velike" županije - jedna sa središtem u Splitu, koja bi vjerojatno obuhvaćala Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, i druga sa središtem u Zadru, koja bi, osim sadašnje Zadarske županije, vjerojatno obuhvatila i Šibensko-kninsku županiju.
Istra bi i u novoj podjeli vjerojatno ostala zasebna županija, dok bi ostatak zemlje bio podijeljen na tri veće županije - jednu sa središtem u Zagrebu, koja bi obuhvatila Središnju Hrvatsku, drugu sa središtem u Varaždinu, koja bi se formirala na sjeveru zemlje, i treću sa sjedištem u Rijeci, koju bi činila, u najmanju ruku, današnja Primorsko-goranska županija. Otvoreno je pitanje Ličko-senjske županije: Lika bi se u podjeli najvjerojatnije spojila s Rijekom, no nije isključena ni mogućnost njezina spajanja sa Zadrom ili čak sa Središnjom Hrvatskom.
I dok u oporbi prilično blagonaklono gledaju na taj prijedlog, u HDZ-u su na oprezu. Iz razgovora sa sugovornicima iz HDZ-a jasno je da oni nisu skloni tako radikalnim zahvatima, iako kažu da se može razgovarati o proširenju nadležnosti županija i načinu njihova financiranja.
- Mi smo za 21 županiju. Sumnjam da bi se takvim preustrojem postigle neke značajnije uštede. Najprije bi trebalo napraviti analizu pa se onda može raspravljati o tome - kaže nam jedan sugovornik iz HDZ-ovih redova. U istom pravcu idu i razmišljanja Gorana Pauka, predsjednika Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i šibensko-kninskog župana.
- Neka nam dokažu da bi takav ustroj bio bolji - ističe Pauk, dodajući kako se ovdje puno govori o regionalizaciji, ali bez ikakve analitičke podloge.
S druge strane, stručnjaci prijedlogu teritorijalnog preustroja daju prolaznu ocjenu, ali uz opasku "uvjetno". Ivan Koprić s Instituta za javnu upravu ističe kako "ideja nije loša, ali treba je razraditi".
- Ja sam predlagao pet regija. Zašto u Dalmaciji imati dvije regije? U konceptu kakav nudim mogu postojati subregije, poput Istre, Međimurja, Zapadne Slavonije, Baranje, Zadra, Dubrovnika ili Like, koje bi imale određenu samoupravu unutar većih regija. No, usporedo s novom podjelom trebalo bi provesti i decentralizaciju - zaključuje Ivan Koprić.
Cijeli opširniji članak pročitajte na portalu Jutarnjeg lista