Najveće štete očekuju se u Zadru, gdje prosječni godišnji trošak po najgorem scenariju može dosegnuti i do 820 milijuna dolara godišnje, odnosno u Šibeniku 770 milijuna dolara ili na području Kaštelanskog zaljeva od 790 milijuna dolara. Zanimljivo iznenađenje jesu sljedeća tri grada na ljestvici najvećih očekivanih šteta, sva tri u razini oko 400 milijuna dolara godišnje - Novalja, Vodice i Vir. - piše portal Slobodne Dalmacije
Prema dokumentu o procjeni šteta od podizanja razine mora u Hrvatskoj prvi put rađen po metodi koja razdvaja štete nastale u odnosu na broj pogođenih stanovnika, te u odnosu na vrijednost imovine, gradovi Split i Rijeka, na primjer, imaju visoku izloženost stanovništva, ali ne i najveću izloženost imovine, dok se velike štete mogu očekivati u područjima Vodica, Novalje ili Vira koja imaju puno turističke infrastrukture, no nemaju puno stalnoga stanovništva koje bi bilo izloženo riziku od rasta razine mora.
Klimatske promjene i varijabilnosti zahtijevaju da im se prilagodimo, stoga ih je potrebno ugraditi u nacionalne strategije kako bi se mogao primijeniti Protokol za integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) na Mediteranu.
Za regionalni pilot-program ugradnje klimatskih promjena u planove upravljanja obalom u Hrvatskoj je izabrana Šibensko-kninska županija, što su županijske vlasti spremno prihvatile, pa dosad ne samo što je, nakon dvije i pol godine rada, zgotovljen prvi kod nas Plan integralnog upravljanja obalnim područjem, nego je taj Plan prošle godine prihvatila Županijska skupština, uz najavu da će biti ugrađen u prve iduće izmjene regionalne razvojne strategije i županijskog prostornog plana čime će - iako sam po sebi nema zakonsku snagu - njegova primjena postati obavezna. - cijeli članak pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije
Spomenimo još kako je grad Vodice prvi grad u Hrvatskoj koji primjenjuje plan upravljanja za obalno područje, a vezan za povećanje razine mora uzrokovanog klimatskim promnjena.
Naime, osnovni projekt uređenja 1. faze izgradnje plaže Punta – Bristak usklađen je prema planu upravljanja za obalno područje Šibensko-kninske županije. Predviđeno je da se sadašnja obalna šetnica na tom području podigne, tako da će na nekim mjestima biti viša i do 80 cm od dosadašnje.
To će ujedno biti svojevrsna zaštita od poplave u slučaju ozbiljnog rasta razine mora