Kad ste se uključili u politiku i smatrate li sebe političarom?
Formalno sam to trebao postati kad sam imenovan državnim tajnikom ili, pak, par godina prije, kad sam potpisao za HDZ. Po definiciji je političar osoba kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, a politika je, također po definiciji, umijeće upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom, te svi postupci upravljanja koji se očituju u organiziranim oblicima društvenoga djelovanja i društvenim institucijama putem kojih ljudi teže ostvarivanju svojih društvenih interesa i reguliranju općih poslova zajednice. Stoga se mogu smatrati političarom.
Od 2013. godine ste na funkciji zamjenika gradonačelnika Grada Šibenika. Koje ste funkcije ranije obnašali?
Započeo sam 2000. godine u Hrvatskim telekomunikacijama d.d. kao specijalist za telekomunikacije i pokretne mreže, a zatim kao suradnik za strategiju mreže i poslovni plan. Nakon toga sam radio u Končaru kao rukovoditelj organizacijske jedinice koja proizvodi prva hrvatska prijenosna računala, a od 2005. do 2009. godine sam bio direktor Gradskog parkinga d.o.o . u Šibeniku. Dužnost državnog tajnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sam obavljao naredne dvije godine, a od 2012. godine sam bio u javnoj ustanovi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije na radnom mjestu višeg savjetnika za područje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Bio sam i član školskog odbora Tehničke škole u Šibeniku, član izvršnog odbora Vaterpolo kluba Šibenik, član nadzornog odbora Gradske čistoće d.o.o., predsjednik glavne skupštine Croatia airlinesa d.d., dopredsjednik Hrvatske parking udruge te član Vijeća za informatizaciju državne uprave i član odbora RH za stabilizaciju i pridruživanje EU.
Kakva je Vaša suradnja kao zamjenika gradonačelnika s vijećnicima gradskog vijeća Grada Šibenika, koji su u Domovinskom pokretu, Most-u, NLSP, SDP-u i sl.?
Svaki gradski vijećnik, bez obzira iz koje stranke ili s koje liste dolazio, kod mene ima isti tretman. Otvoren sam za prijedloge i jasno odgovaram na upite.
Član ste HDZ-a već dugi niz godina, međutim, koliko korupcija i kriminal Vaših članova stranke utječu na Vaš osobni i profesionalni integritet?
Odavno sam naučio da ne mogu jamčiti za druge ljude, već samo za sebe. Članova HDZ-a ima najviše, pa je, vjerojatno, statistički i najviše onih koji su se ogriješili o zakone.
Smatrate li da je u politici točna ona narodna misao „jednom gubitnik, uvijek gubitnik“ ili ne mora biti?
Ne. Imamo primjere na višim razinama kako su neki gubitnici na izborima kasnije, na drugim izborima, postali pobjednici. Evo, recimo, aktualni predsjednik RH.
Kakva je trenutna situacija u šibenskom i županijskom HDZ-u nakon što je svoju funkciju predsjednika Županijskog odbora morao napustiti gospodin Nediljko Dujić te je na njegovo mjesto zasjeo sadašnji gradonačelnik Šibenika, gospodin Željko Burić?
Nastavilo se raditi, bez trzavica.
Možemo li za Šibenik reći da polako, ali sigurno postaje urbani grad i koliko je zapravo bilo potrebno truda, rada i odricanja da bi se na koncu postigao jedan vrhunski rezultat?
Kao i u svemu trud, rad i odricanje donose rezultat. Ako se procesima ne upravlja, oni imaju tendenciju kretati se od lošeg prema gorem. Tu je jako bitan i sastav cijelog tima.
Grad Šibenik se stalno prijavljuje na EU fondove. Koliko su ti fondovi doprinijeli razvoju lokalne zajednice?
Da nije EU fondova ne bismo mogli realizirati ovako veliku količinu projekata u relativno kratkom vremenu jer gradski proračun to ne bi mogao podnijeti. Bilo da se radi o infrastrukturnim projektima, bilo da se radi o društvenim „soft“ projektima, u dobrom postotku ih sufinanciramo iz vanjskih izvora poput EU fondova. Oni su jedan od alata koje zadnjih deset godina upotrebljavamo da razvijemo Šibenik.
Grad Šibenik je grad svjetlosti, odnosno prvi grad na svijetu s rasvjetom na izmjeničnu struju. Što činite po tom pitanju da se na neki način sve to podigne na veću razinu?
Pokrenuli smo manifestaciju Light is Life kojom se obilježava upravo taj povijesni događaj i koja raste iz godine u godinu.
Imate kao Grad izvrsnu suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Što je sve financirala i na koji način?
Europska banka za obnovu i razvoj nam je partner na projektu Batižele te predstavlja svojevrsni svjetionik ozbiljnosti i transparentnosti svjetskim investitorima. U dva navrata su nam financirali tehničku pomoć, tj. konzultante koji su nam pomogli složiti ključne razvojne dokumente te zone i koji nam pomažu u kreiranju dokumentacije za natječaj za izbor investitora. Ujedno financiraju novo istraživanje onečišćenosti prostora.
Na koji način rješavate probleme onih derutnih građevina na području Šibenika, koje su u vlasništvu privatnika, a narušavaju ugled i izgled Grada?
To je teško riješiti. Neriješeni nasljedni sljedovi u zemljišnim knjigama i svetost privatnog vlasništva nam ne daju ozbiljnije mogućnosti djelovanja. Komunalni redari mogu naložiti sanaciju po javnost opasnih dijelova fasade i u međuvremenu postaviti građevinsku skelu kao segment sigurnosti. I to je realno to. Neki vlasnici nemaju ni financijskih sredstava za uljepšavanje ili sanaciju.
Grad Šibenik je upravo raspisao izbore za članove vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Kakva je suradnja između njih i Grada?
To su ljudi koji bi na najbolji način trebali artikulirati manje infrastrukturne potrebe svojih kvartova i naselja. Kažem trebali jer neki od njih ne rade ništa nego samo buče ili, pak, ne znaju uopće kako jedinica lokalne samouprave funkcionira. Sva sreća da su takvi u manjini jer nam većina pomogne u kreiranju godišnjih aktivnosti i samog proračuna na obostrano zadovoljstvo, a osobito zadovoljstvo samih građana. Upravni odjel za komunalne djelatnosti nosi tu najveći teret izvršenja dogovorenog.
Koje projekte građani mogu očekivati u narednim godinama?
Potrajalo bi kad bih pobrojio sve, no najveći infrastrukturni su skoro otvaranje Centra koralja na Zlarinu, uspostava regionalnog znanstvenog centra RaSTEM, novi Vatrogasni dom, tj. Centar za borbu protiv elementarnih nepogoda i klimatskih promjena, i Centar za mlade u bivšoj vojarni Bribirskih knezova, nove osnovne škole Vrpolje i Ražine, dogradnja osnovnih škola Brodarica i Juraj Dalmatinac u Crnici, energetska obnova osnovne škole Petar Krešimir IV na Šubićevcu i sportskog objekta Ljubica u Crnici, podizanje standarda sportske dvorane osnovne škole Meterize i sportskog igrališta Miminac, proširenje osnovne škole Faust Vrančić i dječjeg vrtića Šibenski tiči, nova dječja igrališta u Lozovcu, Danilo Birnju i Gorišu, završetak obnove Gradske vijećnice i Spomen sobe Domovinskog rata, revitalizacija bedema u Docu, interpretacijski centar Danilske kulture, obnova kupališta Jadrija, otočni vodovod za Žirje, Kaprije i Obonjan, pročistač otpadnih voda za Zaton, vodoopskrbna mreža za Lepenicu, Prometno-logistički centar javnog gradskog autobusnog prijevoza na Podima i električni autobusi, rekonstrukcija prometnih ulaza u grad, tj. izgradnja čvorova Mandalina i Njivice, rekonstrukcija cestovnih ulaza za Zaton i Lozovac, rješavanje niza prometnih problema po gradskim četvrtima poput Mandaline, Ražina, Baldekina, Šubićevca, Crnice i dr. A malo dugoročniji projekti su žičara koja povezuje tvrđave sv.Mihovila i sv.Ivana, sportsko-rekreacijska zona Jamnjak, studentski kampus u vojarni Ante Jonjića i Batižele.
Koliko je poznato, Grad Šibenik radi i na projektu izgradnje potpuno nove Glazbene škole s koncertnom dvoranom. Gdje će se ona graditi i u kojem ste trenutno stadiju za taj projekt te što će sve sadržavati?
Glazbena škola je u domeni Županije, koja joj je i osnivač. Grad će, svejedno, na prostoru Batižela rezervirati prostor za novu Glazbenu, ali i srednju Plesnu školu.
Je li Gradu Šibeniku prijeko potreban đački dom? Koliko je poznato, većina srednjih škola se nalazi upravo u Šibeniku te djeca iz drugih gradova i općina dolaze u Šibenik. Većini srednjoškolaca nije osiguran prijevoz i nemaju mogućnosti ostati na izvanškolskim ili izvannastavnim aktivnostima jer ovise o autobusnom prijevozu. Jeste li povodom toga razgovarali sa županom i ako niste, hoćete li?
I ovo je domena Županije, tj. smještaj srednjoškolaca i njihov prijevoz duž županije, jer je Županija osnivač tih srednjih škola. Mi, kao Grad, smo osigurali da na administrativnom području grada Šibenika mjesečna autobusna karta za srednjoškolce iznosi svega 10 eura. S obzirom da je studentski dom Palacin pred otvaranjem, možda bi Županija trebala vidjeti s upravom Studentskog centra i Veleučilišta u Šibeniku mogućnost suradnje.
Kao potpredsjednik Županijskog HDZ-a, imate li ambicije postati županom Šibensko-kninske županije?
Ne.