U razgovoru za portal TRIS gospodin Fržop je rekao: “Prije nego sam krenuo na studij arhitekture, intezivno sam se bavio poljoprivredom. Moji su preci svi krčili zemlju i u polju su provodili velik dio vremena. A u polju je ta bunja bila sklonište. I ostala mi je u sjećanju kao nešto neizrecivo lijepo, toplo i korisno.
Važno je zabilježiti tu ljepotu. To je naša baština koja je vidljiva na svakom koraku, ali je nažalost zapuštena. Ovakve izložbe imaju cilj animirati javnost i ljude da čuvaju i održavaju svoju starinu, koja je neprocjenjivo bogatstvo.”
Jedan drugi zaljubljenik u bunje nedavno je objavio “Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije”. To je Jadran Kale. Žirjanin koji radi u Muzeju Grada Šibenika, a predaje i na Odsjeku za etnologiju Sveučilišta u Zadru. To je prvi regionalni suhozidni vodič u Hrvatskoj. U pogovoru Vodiča Filip Štrajer piše da “šibensko-kninska suhozidna baština zaslužuje biti prva”. A, mene osobno, ni malo ne iznenađuje da ga je objavio baš Jadran. Poznam ga iz ratnih dana. U Oluju je sa sobom ponio i knjige i svoje spise o bunjama. Oko nas su padale granate, a on je u takvim (ne)uvjetima radio na magisteriju o bunjama.
Suhozidna gradnja njegova je stalna inspiracija. U drugom pogovoru ovog Vodiča Tanja Kremenić za njega kaže “Jadran Kale je jedan od vodećih stručnjaka za temu suhozidne baštine jadranske Hrvatske, koju već desetljećima obrađuje kroz mnogobrojne znanstvene članke i stručne publikacije. Vodič će vas oplemeniti boljim razumijevanjem ovog prostora i dovesti na koordinate raskošnih suhozidnih zdanja kojima se ovo područje svakako ističe”.
Vodič je premijerno predstavljen u Šibeniku, u Arsenovoj kući, a nedavno je predstavljen i u Vodicama. Jadranu je u predstavljanju pomogla kolegica etnologinja Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru. Među posjetiteljima ovog predstavljanja, održanog u vodičkoj knjižnici, bilo je i nekoliko potomaka onih koji su gradili najpoznatije bunje na našem području. Boje Domaćinove bunje “branila” je Zlatka Rodin, a Rašine Marija Sladoljev (rođena Strikoman).
Jadran je u Vodič uvrstio 59 suhozidnih građevina razasutih diljem Šibensko-kninske županije. Ponajviše je onih iz priobalja i s naših otoka. Kroz istaknuta mjesta ovdašnjih krajolika Jadran (i Vodič) nas vodi tragovima ustrajnosti.
Ovo predstavljanje imalo je najbolju moguću kulisu. To su bile one iste fotografije koje su prije sedam godina izložene u Domaćinovoj bunji. Zahvaljujemo Jadranu i gospođi Jasni Popović na gostovanju u Vodicama, a gospodinu Bošku Fržopu šaljemo pozdrav i upućujemo želje za što boljim zdravljem.
