U prikupljanju informacija i teksta informativne table sudjelovao je etnolog Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika, a sufinancirana je sredstvima NP Krka.
Njezino postavljanje ima za cilj zaštititi, njegovati i promovirati suhozidnu gradnju kao kulturno dobro RH i njenu tradiciju u lokalnoj sredini.
Tehnika gradnje kamenom u suho i bez veziva, uvrštena je 2013. godine na listu nematerijalnih kulturnih dobara RH.
Ova posebna tehnika gradnje “u suho“ predstavlja najstariju tehniku gradnje kamenom koja je poznata od prapovijesti do današnjih vremena. Izgradnja suhozida oblikovala je Dalmaciju kakva je danas. Suhozidne ograde u poljima predstavljale su granice posjeda, bile prepreke životinjama da ne odlutaju, ali su služile i kao zaštita vrta od divljih životinja i drugih uljeza. Stoljećima su marljive težačke ruke vadile iz zemlje i polagale kamen na kamen stvarajući tako impresivne građevine povezane samo ljudskom dovitljivošću.
Tisuće metara zemljišnih suhozidnih ograda, gospodarski i stambeni objekti, gustirne i putevi stoje kao spomenici ljudskog truda i mudrosti žitelja naših otoka i priobalja. Možemo, dakle, reći da je suhozidna gradnja osnovni element kulturnog krajolika hrvatskog primorja.
Na području Šibensko-kninske županije vrlo vrijedan primjer kulturnog krajolika je srimarski poluotok gdje se na oko 35 kilometara kvadratnih prostiru suhozidi u dužini oko 952 km i uzdižu dvije impozantne suhozidne građevine: Domaćinova bunja i Čačina gomila.
Informativna tabla obogatit će kulturno turističku ponudu područja te na jednostavan i praktičan način prenositi povijest našega kraja lokalnom stanovništvu, posjetiteljima i turistima.